William Prout: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
m slijedeći / sljedeći |
||
Redak 96:
K ljuska bila je ispunjena helijem, a L ljuska neonom. Ti elementi odista slijede u razmaku 2 i 8. Prva bi sad bila misao da se daljnja izgradnja elemenata vrši tako da se iduća M ljuska postepeno popuni elektronima. Vidjeli smo da to zaista tako ide do [[argon]]a s rednim brojem 18. Međutim, dalje to ne ide više tako. Iako u M ljuski još ima mjesta za 10 elektrona, kod idućeg elementa, [[kalij]]a, devetnaesti elektron prelazi u N ljusku. Razlog tome je što su energetski nivoi M ljuske s ''l'' = 2 viši od energetskih nivoa N ljuske s ''l'' = 0. U N ljuski staza ''l'' = 0 ulazi u unutarnje ljuske, kako smo vidjeli kod alkalijskih spektara, pa je elektron znatno čvršće vezan. U toj stazi mogu se kretati dva elektrona sa suprotnim smjerom spina. Takvu vanjsku konfiguraciju elektrona ima [[kalcij]]. On pripada metalima alkalijskih metala i ima dva elektrona u vanjskoj N ljuski. Idući element [[skandij]] s rednim brojem 21 stavlja svoj dvadeset i prvi elektron u M ljusku, koju su kalij i kalcij preskočili. Impulsu vrtnje ''l'' = 2 pripada 10 kvantnih stanja. Ta se kvantna stanja, počevši sa skandijem, postepeno popunjuju elektronima.
Zanimljivo je promatrati N ljusku. Kod nje kripton s rednim brojem 36 popunjuje dvije najniže podljuske ''l'' = 0 i ''l'' = 1. Trideset i sedmi elektron idućeg elementa, [[rubidij]]a, preskače obje podljuske ''l'' = 2 i ''l'' = 3 u ljuski N i ide u O ljusku. Isto to čini i trideset i osmi element. Međutim, s trideset i devetim elementom počinje se opet popunjavati N ljuska i elektroni se smještaju u njenu podljusku ''l'' = 2. Kad se ta podljuska popuni, ne smještaju se novi elektroni u podljusku ''l'' = 3 ljuske N, nego prelaze u podljusku ''l'' = 1 ljuske O. Ta se podljuska popuni plemenitim plinom [[ksenon]]om. Sad opet nastupa jedan veliki skok, jer
Pri izgradnji periodnog sustava moramo imati dvoje pred očima. S jedne strane ljuske omataju jezgru onim redom kako idu slova abecede K, L, M, N, O, P i Q. No s druge strane, podljuske ''l'' = 0 i ''l'' = 1 viših ljusaka mogu imati nižu energiju nego podljuske ''l'' = 2 i ''l'' = 3 ili ''l'' = 4 prethodnih ljusaka. Zbog toga se izgradnja elemenata, kad idemo postepeno od vodika do [[uranij]]a, ne vrši besprekidno na prvoj nepopunjenoj ljuski, nego se izvjesne podljuske preskoče, pa zatim grupe elemenata popunjuju preskočena kvantna stanja u unutarnjim ljuskama. Na osnovu toga možemo shvatiti sve zakonitosti u periodnom sustavu elemenata.<ref> [[Ivan Supek]]: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref>
| |||