Blender
 |
| Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Blender je besplatan skup softverskih alata za 3D računalnu grafiku otvorenog koda koji se koristi za stvaranje animiranih filmova , vizualnih efekata , umjetnosti, 3D tiskanih modela, pokretne grafike , interaktivnih 3D aplikacija, virtualne stvarnosti i, prije, videoigara . Blenderove značajke uključuju 3D modeliranje , UV mapiranje , teksturiranje , digitalno crtanje , uređivanje rasterske grafike , postavljanje i skinning , simulaciju tekućine i dima , simulaciju čestica , simulaciju mekog tijela , oblikovanje , animaciju , pomicanje šibica , renderiranje , pokretnu grafiku, uređivanje videa i slaganje .
Povijest uredi
Blender je prvobitno razvijen kao interna aplikacija od strane nizozemskog studija za animaciju NeoGeo, a službeno je lansiran 2. siječnja 1994. Verzija 1.00 objavljena je u siječnju 1995. s primarnim autorom koji je bio suvlasnik tvrtke i programer Ton Roosendaal . Naziv Blender inspiriran je pjesmom švicarskog elektroničkog benda Yello s albuma Baby koju je NeoGeo koristio u svom showreelu . Neki dizajnerski izbori i iskustva za Blender preneseni su iz ranije softverske aplikacije, nazvane Traces, koju je Roosendaal razvio za NeoGeo na platformi Commodore Amiga tijekom razdoblja 1987.-1991.
Dana 1. siječnja 1998., Blender je javno pušten na internet kao besplatni SGI program. NeoGeo je kasnije raspušten, a ugovore s njegovim klijentima preuzela je druga tvrtka. Nakon raspuštanja NeoGeo-a, Ton Roosendaal osnovao je tvrtku Not a Number Technologies (NaN) u lipnju 1998. za daljnji razvoj Blendera, u početku ga distribuirajući kao shareware dok NaN nije bankrotirao 2002. To je također rezultiralo prekidom razvoja Blendera.
U svibnju 2002. Roosendaal je pokrenuo neprofitnu zakladu Blender Foundation , s prvim ciljem pronaći način za nastavak razvoja i promicanja Blendera kao projekta otvorenog koda temeljenog na zajednici . Dana 18. srpnja 2002., Roosendaal je započeo kampanju "Free Blender", preteču crowdfundinga . Kampanja je imala za cilj otvoriti Blender za jednokratnu uplatu od 100.000 eura (u to vrijeme 100.670 američkih dolara), a novac je prikupljen od zajednice. 7. rujna 2002. objavljeno je da su prikupili dovoljno sredstava i da će objaviti izvorni kod Blendera . Danas je Blender besplatan softver otvorenog koda , koji je u velikoj mjeri razvila njegova zajednica, kao i 26 stalno zaposlenih i 12 slobodnjaka zaposlenih u Blender institutu.
Zaklada Blender u početku je pridržala pravo korištenja dvostrukog licenciranja tako da je, uz GPL 2.0 ili noviju verziju , Blender bio dostupan i pod "Blender licencom", koja nije zahtijevala otkrivanje izvornog koda, ali je zahtijevala plaćanja Blenderu. Temelj. Međutim, ova opcija nikada nije korištena i obustavljena je na neodređeno vrijeme 2005. Blender je dostupan isključivo pod "GNU GPLv2 ili bilo kojim kasnijim" i nije ažuriran na GPLv3 jer "nije bilo očiglednih prednosti".
U 2019., s izdavanjem verzije 2.80, uklonjen je integrirani game engine za izradu i izradu prototipa videoigara; Razvojni programeri Blendera preporučili su korisnicima da migriraju na snažnije open source motore za igre kao što je Godot .