Brod – Wikipedija
Brod
Ovo je glavno značenje pojma Brod. Za druga značenja pogledajte Brod (razdvojba).
Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešče za prijevoz robe i putnika. Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju čamci i brodice. Za razliku od splava, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje uzgon potreban kako bi plutao na vodi.
Ruska fregata Pallada
Općenito ga se može definirati kao plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi za prijevoz robe, putnika ili za neke druge namjene. Samo veće plovne objekte naziva se brodom, a manje se naziva brodicama. [1]
Povijest
Prapovijest
Splav spada u najjednostavnija plovila.
Prvo plovilo je najvjerojatnije bilo deblo jednog slučajno oborenog stabla, a pogonilo se veslanjem, ljudskim dlanovima. Zatim se, nakon dosta godina došlo na ideju da je ugodnije pri plovidbi biti suh, a ne mokar, pa se došlo na ideju spajanja nekoliko debala u splav, a dlanovi su zamijenjeni veslima. Splav je bio težak za izvlačenje i neprikladan za upravljanje, pa se došlo na ideju dubljenja debelog debla, te se tako dobio prostor za sigurnu plovidbu i za smještaj tereta, uz istu silu koja ga održava na površini. Ova sila tj. uzgon otkriven je tek kasnije, ali su i praljudi spoznali da postoji veza između volumena izdubljenog debla i sile koja ga drži na površini da ne potone.
Arheološki dokazi pokazuju da ljudi stigli na Novu Gvineju prije najmanje 60.000 godina, vjerojatno uz more iz jugoistoćne Azije tijekom ledenog doba u periodu kada more je niže i udaljenosti izmedu otoka manje.
Prvi poznati brodovi potječu iz neolita, prije oko 10.000 godina. Ova rana plovila su imala ograničenja. Korišteni uglavnom za lov i ribolov. Najstariji kanui koje su pronašli arheolozi su često izrezivani iz crnogoričnih stabala pomoću jednostavnih kamenih alata.
Antika
Rekonstrukcija Keopsovog broda
Dokazi iz drevnog Egipta pokazuju da su rani Egipćani znali od dasaka drva napraviti brodski trup još 3000 g. prije Krista. Gradili su ih od drvenih dasaka koje su bile medusobno "ušivene". Brodovi drevnog egipta u 2. tisućljeću prije krista bili su najčešće dužine 25 metara, i imali su jedan jarbol koji si ponekad sastojao od dvije daske medusobno zavezane tako da izgledaju u obliku slova "A". Imali su jedno kvadratno jedro, a bili su pogonjeni i veslima.
Prije oko 3800 godina, postojale spoznaja o gradnji broda približno današnje konfiguracije tj. odnosa glavnih izmjera: duljina/širina=6 i duljina/visina=10, što se vidi iz Božje zapovjedi Noi:
I reče Bog Noi: „Napravi sebi korablju od smolastog drveta; korablju načini s prijekletima i obloži je iznutra i izvani paklinom. A pravit ćeš je ovako: neka korablja bude trista lakata u duljinu, pedeset lakata u širinu, a trideset lakata u visinu. Na korablji načini otvor za svjetlo, završi ga jedan lakat od vrha. Vrata na korablji načini sa strane; neka ima donji, srednji i gornji kat...“. [Biblija, Knjiga postanka].
Iznimno važna činjenica da je prije, otprilike, 3800 godina postojala spoznaja o gradnji broda približno današnje konfiguracije koji su i dan-danas ideal nekih pomorskih i prekooceanskih brodova. Grci su postupno savladali navigaciju na moru istražujući mediteran putem broda.
Oko 340 g. prije Krista, grčki moreplovac Pytheas brodom je prešao put od Grčke sve do Velike Britanije. Prije uvođenja kompasa, navigacija prema zvijezdama je bila glavni način za navigaciju na moru. U Kini su napravljeni prvi magnetski kompasi koji korišteni za navigaciju izmedju 1040 i 1117 godine. Prvi pisani trag o upotrebi kompasa na Europskim brodovima nalazi se u francuskoj satiri La Bible de Guyot de Provins iz sredine XII stoljeća. U XIV st. pojavljuje se suhi kompas s nalijepljenom ružom kompasa (vjetruljom) ispod igle kakav se u nešto moderniziranijem obliku upotrebljava i danas
Brodovi na području današnje Hrvatske
Na području današnje Hrvatske, prvi nacrt broda pronađen u Grapčevoj špilji na otoku Hvaru star oko 4700 godina. U VII stoljeću prije Krista, dobre brodove zvane SERILIA LIBURNICA gradili suLiburni, koji su živjeli od područja rijeke Krke u Dalmaciji pa sve do Raše u Istri. Ostaci potonulog broda u blizini otoka Mljeta iz I st. Poslije Krista svjedoče o trgovačkom putovanju iz Grčke i Južne Italije. Ostaci tog broda govore o gradnji brodova, duljine oko 20 m i nosivosti oko 100 t.Prvi hrvatski brod potječe iz 11 stoljeća , sačuvan je u gradu Ninu blizu Zadra, a zove se CONDURA CROATICA i bio je izvanrednih plovnih sposobnosti (izdužen + 1 latinskog oblika jedro + kormilo)
Dolaskom Hrvata u VII stoljeću na obale Jadranskog mora plovidba i brodogradnja postaju profesionalnim zanimanjem. Nešto kasnije grade se brodovi sa 2 – 3 jarbola, koji su se s malim preinakama lako i brzo pretvarali u ratne brodove. Tek u XII stoljeću su brodovi dobili kormilo na krmi u svrhu lakšeg upravljanja. Već su tada postojale različite forme za različite namjene, ali se najdulje zadržala forma uskog, niskog i dugog broda na vesla, s dodatkom jedra, preuzetog od Liburna, od IX sve do XVI stoljeća. Tek tada se forma broda mijenja i prelazi u široku, oblu i visoku, sa više jarbola i jedara, koju je zahtijevala oceanska plovidba.
U XV i XVI stoljeću veliki napredak u brodogradnji na ovim prostorima bilježi Dubrovačka republika gradnjom brodova trgovačke mornarice, za plovidbu na širem prostoru Mediterana te Dalekog istoka.
U XVI i XVII stoljeću, iz razloga ratova (Venecija, Turci) usporen je rast gospodarstva. Brodogradnja na ovim prostorima i dalje su bili glavni sadržaj života i rada. U tom periodu Hrvati su razvili kvalitetnu mornaricu ( Senjski uskoci i Neretvanski gusari ) i bili su najbolji borci na moru.
Poseban tip gajete, falkuša koji se gradio se u Komiži
Galija je bila jedan od najzanimljivijih brodova u Srednjem vijeku na obalama Sredozemlja, pokretana je veslima i jedrima, a duljina joj je dosezala i do 50 m. Vesla su se kod takvih postavljala i do tri reda, a na svakom veslu je bilo i do 5 veslača. Od njezine prvobitne forme razvila se kasnije, u XIX stoljeću, forma manjeg broda, nazvana Gajeta i Leut.
Početkom XVIII stoljeća, na ovim prostorima nastupa mir, a Austrougarska monarhija potiče gospodarstvo, a u XIX stoljeću ponovo oživljava brodogradnja (Lošinj, Cres, Silba, Korčula, Pelješac, Dubrovnik, Boka Kotorska). Grade se veliki jedrenjaci, koji su dugo godina bili konkurencija željeznim parnim brodovima.
Dijelovi broda
Dijelovi broda
Svaki brod se sastoji od više međusobno spojenih dijelova koji čine cjelinu.
Prateći sliku mogu se izdvojiti sljedeći dijelovi broda:
Osnovne značajke i dimenzije broda
Slika 1 (uzdužni presjek)
Slika 2 (poprečni presjek)
U osnovne značajke broda spadaju:
U osnovne dimenzije broda spadaju:
Podjela brodova
Putnički brod
Brodovi se mogu podijeliti na više načina, a najčešće od njih su podjela prema namjeni broda, prema području plovidbe, prema materijalu od kojeg su izgrađeni i prema vrsti pogona.
Podjela brodova prema namjeni
Prema namjeni brodovi se dijele na:[1]
Podjela brodova prema području plovidbe>
Ratni brod
Prema području plovidbe brodove možemo podijeliti na, prema hrvatskom Pomorskom zakoniku:[1]
Podjela brodova prema materijalu od kojeg su izgrađeni
Prema materijalu od kojeg su izgrađeni brodove možemo podijeliti na:
Podjela brodova prema vrsti pogona
Prema vrsti pogona brodove možemo podijeliti na:[1]
Povijesno su značajni i brodovi (prvenstveno ratni) na vesla. Osim toga, postoje i brodovi s kombiniranim pogonom, na pr. klasična podmornica ima za vožnju po površini Dieselov motor, u zaronjenom stanju koristi elektromotore; česte su i kombinacije jedra i Dieselova motora.
Posada broda
Sastav posade broda ovisi o vrsti broda tj. nije ista posada trgovačkog teretnog broda, trgovačkog putničkog broda i ratnog broda. Zapovjednik broda nije član posade broda, on je predstavnik kompanije. Tipičnu posadu trgovačkog teretnog broda čine: prvi časnik palube, upravitelj stroja (inženjer broda), komesar broda, 2 časnika palube, 3 časnika stroja, električara, mehaničara, vođe palube, 2-6 kormilara, 0-2 mornara, kuhari i konobari. Najveća je odgovornost na zapovjedniku broda koji je osim za rukovođenje brodom prvenstveno odgovoran za poslove navigacije. Zapovjedniku broda su neposredno potčinjeni: upravitelj stroja, prvi časnik palube i komesar broda. Prvi po rangu nakon zapovjednika broda je prvi časnik palube koji je također odgovoran za navigaciju, poslove komunikacije i održavanje palube. Do 1. veljače 1999. godine poslove komunikacije je obavljao radiotelegrafist, a od tada poslove komunikacije obavljaju časnici palube. Prvom časniku palube su potčinjeni: drugi i treći časnik palube, eventualno jedan časnik pripravnik (kadet), vođa palube, kormilari i mornari. Uprvitelju stroja (inženjeru broda) su potčinjeni: prvi časnik stroja, vođa stroja, mehaničari i električari. U većim brodovima u posadi stroja su također drugi i treći časnik stroja, eventualno inženjer pripravnik te mazači, čistači itd. Komesar broda je odgovoran za rada kuhara i konobara(sobara).
Izvori
1,0 1,1 1,2 1,3 Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Danijel Pušić: Poznavanje broda i plovidbe. Osobne stranice Kalmana Žihe. (pristupljeno 11. ožujka 2020.)
Vanjske poveznice
Zadnji put uređivano 7. srpnja 2021., u 14:04.
Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 3.0 osim ako nije drukčije navedeno.
Zaštita privatnosti
Uvjeti uporabeKlasični prikaz
Glavna stranicaSlučajna stranicaU bliziniPrijavi sePostavkeDonacijeImpresumOdricanje od odgovornosti
JezikPratiUredi