Diktatura
vladavina jednog čovjeka
Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. komunistička partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću. Neistomišljenici se u diktaturama uglavnom proglašavaju državnim neprijateljima. Diktatori često izgrađuju i kult ličnosti.
Diktatura NSDAP 1935.
Koncept diktature
Odnos prema legitimnoj vlasti
Diktator se imenuje osnovom odluke i konsenzusa vrhovnog upravnog tijela. Kolokvijalno se mnoge samozvane vlastodršce naziva diktatorima, no oni nemaju diktatorski legitimitet.
Diktator se obično imenuje s obzirom na nužnost određenog postignuća s obzirom na određene opasnosti (npr. unutarnji neprijatelj) ili krizu države.
Prema obliku vlasti i državnog uređenja diktatura se svrstava u prvu podjelu, a to je prema obliku vladavine. Ova podjela uzima se prema osobinama koje imaju nositelji vlasti, načinu dolaska na vlast i prema odnosu vlasti i vladara (pored diktature u ovu se podjelu ubrajaju i monarhija i republika. Diktatura ili tiranija postojala je u prošlosti, ali postoji i danas. Platon i Aristotel smatraju je izopačenom. Diktator monopolizira svu vlast u državi i preuzima sve funkcije, osim tijela javnog pravobraniteljstva i vrhovnog upravnog tijela za koje zadržava mogućnost opoziva. U antičkoj Grčkoj i Rimu bilo je poznato nebrojeno puno tiranija. U novije vrijeme postoje Mussolini, Hitler i drugi.
Modificirani su Staljin, Ceauşescu i slični. Vlast se nastoji proširiti na sve sfere ljudskog života, privredne tokove, kulturni i obiteljski život. Moglo bi se reći da to što diktator ima apsolutnu vlast na svim razinama vlasti samo po sebi onemogućava proširivanje organiziranog kriminal. To je tako samo u teoriji. Naime, mnogi diktatori upravo zloupotrebom svoje funkcije stvaraju organizirani kriminal u svoju korist (npr. Noriega u Nikaragvi, do čega dolazi uslijed nefunkcioniranja tijela vrhovne vlasti i pravobraniteljstva.
Ideologija i propaganda
Diktatori se predstavljaju uglavnom kao brzo rješenje za sve međuljudske, ekonomske i državne problema za koje su po njima krivi ili odgovorni svi drugi konkurentski politički sustavi. Zajedničko je svim diktaturama da negativno definiraju svoje (samo-stvorene) neprijatelje protiv kojih se bore. Mnoge diktature imaju:
Tajna policija
U većini diktatura postoji tajna policija s funkcijom zastrašivanja i progona disidenta i političkih protivnika. U nacionalsocijalizmu zloglasni Gestapo je pratio, zatvarao, mučio i ubijao članove političkog otpora. U DDR-u (Ministarstvo državne sigurnosti teroriziralo je građane, u SSSR KGB i njegovi prethodnici. Nicolae Ceausescu je progonio svoje protivnike ili disidente sa svojom Securitate, Tito i SFR Jugoslavija imali su zloglasnu UDBU. Tajna policija često zapošljava doušnike u počanstvu.)
Povijest
Prvi diktator bio je Lucije Kornelije Sula u Rimskoj Republici. Ta je titula ondje značila neograničenu vlast u roku od jedne godine. On je sastavljao popise (proskripcije) političkih protivnika koji se mogu ubiti i kojima se može oduzeti imovina.
Prvi značajniji diktator također je rimski, Gaj Julije Cezar.
Diktatori u sadašnjosti su npr. Fidel Castro u Kubi, Aleksandar Lukašenko u Bjelorusiji i Kim Jong Un u Sjevernoj Koreji.
SFR Jugoslavija
Podrobniji članak o temi: SFR Jugoslavija
Postojalo je mnoštvo debata o tome je li Josip Broz Tito bio diktator. Naime, on je bio u specifičnoj poziciji. Za vrijeme njegove vladavine država je zahvaljući intervencijama zapadnog svijeta i masovnim odlaskom ljudi na „privremeni rad" u inozemstvo spriječila ekonomski kolaps prije kraja osamdesetih godina. Tijekom 1970-ih godina životni standard je bio relativno dobar. Sigurnosna situacija je u doba hladnog rata bila zadovoljavajuća. Kultura je, zahvaljujući, samocenzuri bila relativno razvijena. Međutim, jednostranački sustav, neograničena vladavina saveza komunista, brutalan progon opozicije pomoću zloglasne tajne policije UDBE i nametnuto jugoslavenstvo bili su brojni problemi bivše višenacionalne države koju nesrpsko stanovništvo bivše države uglavnom nije željelo. To su potvrdili rezultati prvih višestranačkih izbora.
Povezani članci
Zadnji put uređivano 21. rujna 2021., u 15:22.
Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 3.0 osim ako nije drukčije navedeno.
Zaštita privatnosti
Uvjeti uporabeKlasični prikaz
 Glavna stranica Slučajna stranica  U blizini  Prijavi se  Postavke  Donacije  Impresum  Odricanje od odgovornosti
JezikPratiUredi