Wikipedija

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

hrvatska politička stranka

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka. Svjetonazorski je socijalno liberalna i progresivna, dok u ekonomiji promiče socijaldemokraciju.

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Predsjednik Stjepan Čuraj
Glavni tajnik Zlatan Mošmondor[1]
Zamjenik predsjednika Mirko Korotaj[1]
Predsjednik Središnjeg odbora Tomislav Stojak[1]
Osnivač Savka Dabčević-Kučar[2]
Osnovana 13. listopada 1990.[2]
Država djelovanja Hrvatska
Podmladak Mladi HNS-a[3]
Ideologija socijalni liberalizam[4]
liberalizam
progresivizam[4]
socijaldemokracija
Politički položaj centar[5][6]
Međunarodna skupina ALDE party
Skupina u Europskom parlamentu Savez liberala i demokrata za Europu
Sabor
1 / 151
Europski parlament
0 / 11
Službene boje     
Službena stranica

Povijest uredi

Današnja Hrvatska narodna stranka "posudila" je ime od povijesne Narodne stranke koju su 1841. godine (isprva pod imenom Ilirska stranka) utemeljili Ivan Mažuranić, Ivan Kukuljević Sakcinski i Ljudevit Gaj: bilo je riječ o stranci koja je zagovarala otpor germanizaciji i mađarizaciji, snažan nacionalni identitet koji se očituje kroz svijest o vlastitoj povijesti, književnosti i njegovanje narodnog jezika u obrazovanju i javnom životu, te izgradnju tada vrlo suvremenih političkih i društvenih institucija.

Pozivajući se na takvu baštinu, suvremena Hrvatska narodna stranka je osnovana 13. listopada 1990. godine. U vodstvu se okupila ugledna skupina bivših najviših rukovodilaca Saveza komunista Hrvatske koja je 1971. godine predvodila tzv. Hrvatsko proljeće i koja je povodom toga bila utišana u unutarpartijskom obračunu: prvom predsjednicom HNS-a postaje Savka Dabčević-Kučar, a u uže rukovodstvo stranke ulaze Miko Tripalo, Dragutin Haramija, Srećko Bijelić, Krešimir Džeba, Ivica Vrkić, Slavko Meštrović i Radimir Čačić, koji nasljeđuje predsjedničko mjesto u stranci 1994. godine. Sve njih tada je okupila vizija Hrvatske koju HNS do danas zastupa – moderna, građanska država jednakopravnih i zadovoljnih građana. Od 2001. god. stranka je punopravna članica Stranke europskih liberala (ELDR).[7][8]

Nakon izbora 2000. godine HNS sudjeluje u koalicijskoj vladi koju predvodi SDP. HNS vodi – po nekima – najuspješnije ministarstvo: tadašnji vođa HNS i ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić nakon četverogodišnjeg mandata Hrvatskoj ostavljaju više od 300 kilometara autocesta te tisuće stanova iz programa poticane stanogradnje. Otvaranju autoceste prisustvovala je i Savka Dabčević-Kučar, koja je još 1971. godine upozoravala na nužnost izgradnje cestovne infrastrukture u Hrvatskoj.

2000. godine vodstvo stranke preuzima Vesna Pusić. Pod njezinim vodstvom HNS stavlja naglasak na zagovaranje beskompromisne politike poštovanja ljudskih prava te izgradnju Hrvatske kao moderne građanske države, članice Europske unije. 2000. godine održani su i predsjednički izbori na kojima je HNS-ov kandidat Stjepan Mesić izabran za predsjednika Republike. Svojim djelovanjem – koji neki nazivaju "detuđmanizacijom" - Stipe Mesić je bitno promijenio imidž i političku kulturu Hrvatske.

Istovremeno, HNS 2001. godine postaje punopravnim članom Stranke europskih liberala (ELDR-a); Vesna Pusić je obnašala i dužnost potpredsjednica te stranke od 2006. do 2012. godine.

Na hrvatskim parlamentarnim izborima 2003. osvaja HNS 15 od ukupno 152 zastupnička mjesta, međutim – sa SDP-om – ostaje u oporbi HDZ-u pod vodstvom Ive Sanadera.

2005. HNS se ujedinjuje se s LIBROM – strankom koja je okupljala dio članstva i vodstva HSLS koji nisu pratili predsjednika HSLS-a Dražena Budišu u odluci da 2002. god. istupi iz koalicijske vlade; nakon tog ujedinjenja HNS dobiva dodatak imenu – liberalni demokrati.

2008. godine vodstvo stranke ponovno preuzima Radimir Čačić, koji naglasak manje stavlja na pitanje ljudskih prava, a više na gospodarska pitanja.

Vesna Pusić 2008. godine preuzima funkciju predsjednice HNS-ova Kluba zastupnika; ona je također izabrana i za predsjednicu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom.

Prva predsjednica HNS-a Savka Dabčević-Kučar preminula je 2009. godine.

Na hrvatske parlamentarne izbore 2011. HNS je izašao u pobjedničkoj koaliciji sa SDP-om, IDS-om i HSU-om. U aktualnoj (2014.) Vladi RH su 4 ministra iz kvote HNS-a – prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. U Hrvatskom saboru, HNS-ov klub broji 15 saborskih zastupnika; na čelu Kluba je Jozo Radoš.

Naglasak na pitanja ljudskih prava prenosi Vesna Pusić i u rad Ministarstva vanjskih poslova RH, gdje je ministrica: Hrvatska tako u UN postaje jedna od 11 zemalja-članica LGBT Core Group, na negodovanje socijalno konzervativnijih grupa u društvu Hrvatske.[9][10]

U ožujku 2012. godine za predsjednika HNS-a na 11. Izbornom saboru stranke ponovno je izabran Radimir Čačić, dok su za potpredsjednike stranke izabrani Vesna Pusić i Ivan Vrdoljak. Na 12. Izbornom saboru 23. ožujka 2013. za predsjednicu Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata izabrana je Vesna Pusić. Specifičnost HNS-a, na koju je stranka ponosno ukazivala, je da su sva tri predsjednika (Savka Dabčević, Radimir Čačić i Vesna Pusić) blisko i prijateljski surađivala dajući si međusobnu podršku u izgradnji stranke, ali i usmjeravanju hrvatske politike ka vrijednostima koje su kao pojedinci i stranka željeli ugraditi u vlastitu zemlju. To se u znatnoj mjeri promijenilo u siječnju 2014. godine, kada je Radimir Čačić – jedan od osnivača i bivši predsjednik stranke – izbačen iz stranke odlukom Predsjedništva HNS-a, uz obrazloženje da njegove političke aktivnosti štete stranci. Radimir Čačić postao je predsjednikom nove stranke nazvane Narodna stranka – Reformisti koja je na hrvatskim parlamentarnim izborima 2016. osvojila jedan mandat.

HNS danas ima više od 45 tisuća članova (stanje 2012. god.), organizacije u svim županijama i 496 podružnica u gradovima i općinama.

U stranci djeluje i više od 20 interesnih odbora u kojima članovi, u skladu s vlastitim znanjima i interesima, sudjeluju u formiranju stranačkih programa. Posebno aktivni su Mladi HNS-a te Ženska inicijativa. 2005. godine osnovana je HNS-ova Politička akademija u kojoj su se dosad obrazovale tisuće članova. Stranka od 2004. godine dodjeljuje nagradu za najboljeg aktivista ili aktivisticu nazvanu po Krešimiru Džebi, jednom od osnivača HNS-a i aktivnom sudioniku u izgradnji kulture kvalitetnog i odgovornog promišljanja hrvatske sadašnjosti i budućnosti, na koju se baštinu HNS i nadalje poziva.

Nakon što je HNS odlučio u lipnju 2017. godine poduprijeti nestabilnu većinu HDZ-a, mnogi su članovi dobrovoljno izašli iz stranke (među njima i četvero zastupnika u Saboru), te se na čelu sa zastupnicom u Hrvatskom saboru Ankom Mrak Taritaš utemeljili novu stranku Građansko-liberalni savez (GLAS).

Izborni rezultati uredi

Hrvatski sabor
Izbori U koaliciji sa Broj birača % Broj zastupnika
u saboru 		Promjena Dio Vlade?
(cijela koalicija) (samo HNS)
1992. 176.214 6,69
6 / 151
   6 Oporba
1995. HSS-IDS–HKDU–SBHS 441.390 18,26
2 / 151
 ▼ 4 Oporba
2000. HSS-IDS-LS-ASH 432.527 14,70
2 / 151
 ▬ Vlada
2003. 198.781 8,02
10 / 152
   8 Oporba
2007. 168.440 6,80
7 / 153
 ▼ 3 Oporba
2011. Kukuriku koalicija 958,318 40.72
14 / 151
   7 Vlada
2015. Hrvatska raste 742,909 33.38
9 / 151
 ▼ 5 Oporba
2016. Narodna koalicija 636,964 33.47
9 / 151
 ▬ Oporba (2016-2017)
Vlada (2017-2020)
2020. 21.725 1,30
1 / 151
 ▼ 8 Potpora vladi
Predsjednički izbori
Izbori Kandidat Prvi krug Drugi krug Rezultat
Broj glasova % Broj glasova %
1992. Savka Dabčević-Kučar 161,242 6.14 (#3) Poraz
1997. Vlado Gotovac 382,630 17.56 (#3) Poraz
2000. Stjepan Mesić 1,100,671 41.11% (#1) 1,433,372 56.01% (#1) Pobjeda
2005. Stjepan Mesić 1,089,398 48.92% (#1) 1,454,451 65.93% (#1) Pobjeda
2010. Vesna Pusić 143,190 7.25 (#5) Poraz
2015. Ivo Josipović 687,678 38.46 (#1) 1,082,436 49.26 (#2) Poraz
Europski parlament
Izbori U koaliciji sa Broj birača % Broj zastupnika
u EP-u 		Promjena
(cijela koalicija) (samo HNS)
2013. Kukuriku koalicija 237,778 32.07
0 / 12
 ▬
2014. Kukuriku koalicija 275,904 29.93
1 / 11
  1
2019. 27,958 2.60
0 / 12
 ▼1

DIP[11]

Tijela stranke uredi

  • Sabor HNS-a – najviše programsko, statutarno i izborno tijelo HNS-a
  • Središnji odbor HNS-a – najviše političko i programsko tijelo HNS-a
  • Predsjedništvo HNS-a – najviše izvršno-političko tijelo
  1. Stjepan Čuraj, predsjednik HNS-a
  2. Mirko Korotaj, zamjenik predsjednika HNS-a
  3. Karolina Juzbašić, potpredsjednica HNS-a i predsjednica Ženske inicijative HNS-a
  4. Ruža Kovačević Bilić, potpredsjednica HNS-a
  5. Matija Posavec, predsjednik Središnjeg odbora HNS-a
  6. Ivica Mandić, predsjednik Savjeta HNS-a
  7. Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a
  8. Zlatan Mošmondor, glavni tajnik HNS-a
  9. Vinko Ručević, predsjednik regionalnog saveza
  10. Zvonko Spudić, predsjednik regionalnog saveza
  11. Zvonko Liović, predsjednik regionalnog saveza
  12. Neven Alić, predsjednik regionalnog saveza
  13. Klement Bašić, predsjednik regionalnog saveza
  14. Boris Blažeković, voditelj Političke akademije HNS-a


  • Predsjednik (predsjednica) – rukovodi, predstavlja i zastupa HNS, izvršava i provodi odluke nadležnih tijela HNS-a te odlučuje o tekućim poslovima vezanim uz neposredno upravljanje Strankom
  • Stjepan Čuraj
  • Potpredsjednici – HNS ima dvoje potpredsjednika koje bira Sabor HNS-a
  • Karolina Juzbašić
  • Ruža Kovačević Bilić
  • Glavni tajnik – bira ga Središnji odbor HNS-a na prijedlog predsjednika
  • Zlatan Mošmondor
  • Nadzorni odbor – ocjenjuje jesu li odluke i rad tijela i dužnosnika u suglasnosti sa zakonima i drugim propisima RH te da li se sredstvima Stranke raspolaže zakonito, uredno i namjenski.

Struktura stranke uredi

Hrvatska narodna stranka je organizirana prema teritorijalnom načelu te takvu organizaciju čine:

  • Regionalni savez – povezuje županijske organizacije HNS-a sukladno zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, kulturološkim i drugim tradicionalnim osobitostima hrvatskih regija
  1. Središnje-hrvatski regionalni savez
  2. Dalmatinski regionalni savez
  3. Istarsko-primorsko-goransko-ličko-senjski regionalni savez
  4. Sjeverozapadno-hrvatski regionalni savez
  5. Slavonsko-baranjski regionalni savez
  • Županijska organizacija – ustrojava se na području županije; HNS ima 21 županijsku organizaciju
  • Podružnica – temeljna organizacijska jedinica HNS-a koja se osniva za područje općine ili grada
  • Ogranak – osniva se na području mjesne samouprave ili općine u kojoj nema podružnice

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ↑ a b c Struktura HNS-a | HNS. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. prosinca 2019. Pristupljeno 17. prosinca 2019.
  2. ↑ a b Povijest - 21. stoljeće. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. ožujka 2013. Pristupljeno 7. travnja 2013.
  3. ↑ Mladi HNS-a. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. ožujka 2013. Pristupljeno 7. travnja 2013.
  4. ↑ a b Programska deklaracija. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. siječnja 2015. Pristupljeno 7. travnja 2013.
  5. ↑ Gladoic, Andrea. Croatia's Largest Political Parties. Expat in Croatia (engleski). Pristupljeno 29. studenoga 2018.
  6. ↑ “HNS ima plan za naredne dvije godine, ali i smjer: Ni lijevo ni desno, samo naprijed”  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. studenoga 2018. (Wayback Machine), hns.hr, pristupljeno 29. studenoga 2018.
  7. ↑ "Povijest – 21. stoljeće"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. ožujka 2013. (Wayback Machine), službene stranice HNS, pristupljeno 15.11.2014. god.
  8. ↑ www.hidra.hr  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. veljače 2009. (Wayback Machine) – stranke i programi
  9. ↑ "Vesna Pusić: Udruga 'U ime obitelji' nameće svoje stavove, to vodi diskriminaciji i jednoumlju"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. ožujka 2013. (Wayback Machine), intervju V. Pusić "Dubrovačkom vjesniku" od 29.10.2014. kod službih stranica MVEP, pristupljeno 15.11.2014. god.
  10. ↑ "NEW YORK, 05 December 2013: UN LGBT Core-Group (of which Croatia is a member) to host LGBT event celebrating sport on International Human Rights Day 2013.", službene stranice Veleposlanstva RH u Turskoj, pristupljeno 15.11.2014.
  11. ↑ Arhiva izbora Republike Hrvatske. Pristupljeno 6. prosinca 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice uredi


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_narodna_stranka_–_liberalni_demokrati&oldid=6541060"