Meksikanci
Meksikanci (špa. Pueblo mexicano – kolektivni naziv; Mexicanos – pojedinačni naziv), neoromanski narod koji je nakon nezavisnosti Meksika razvio vlastitu nacionalnu svijest; u smislu državljanstva predstavlja stanovnike Meksika
| Meksikanci | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
              | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Miguel Hidalgo · Agustin de Iturbide · Juan Rulfo · Emiliano Zapata · Octavio Paz · Benito Juárez · Rodolfo Neri Vela · Juana Ines de la Cruz · Porfirio Díaz · Pancho Villa · Ximena Navarrete · Guillermo González Camarena · Carlos Fuentes · Carlos Slim · Salma Hayek · Luis Miguel · | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ±142.000.000 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
 Meksiko: 111.211.789 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Jezik | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| španjolski, engleski | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Vjera | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Dominantno rimokatolička |
Meksikanci potječu od domorodačkog indijanskog stanovništva, kao i od španjolskih kolonijalista. Zbog toga ih većina po rasnim obilježjima pripada mesticima, a i takvima se smatra. Meksikanaca s čisto bjelačkim obilježjima ima relativno malo, ali oni tradicionalno uživaju dominantan položaj, pogotovo u lokalnoj industriji zabave. U 20. stoljeću je na etnički i rasni sastav Meksika utjecaj imala i imigracija iz europskih država, kao i liberalna politika davanja azila političkim izbjeglicama iz latinskoameričkih država.
Etnički Meksikanci po vjeri su dominatno katolici, u manjoj mjeri ima protestanata, muslimana, židova, budista i drugih vjera koje im etnički ne pripadaju nego pripadaju drugim etničkim manjinama među kojima Židovima, Arapima, Francuzima i raznim anglofonskim skupinama.
Meksikanci su, zahvaljujući velikoj potrebi američke ekonomije za jeftinom radnom snagom, stvorili snažnu i utjecajnu dijasporu u SAD-u, gdje predstavljaju najveću latinoameričku etničku grupu.
Većini Meksikanaca oko 92,17 % materinji jezik je španjolski, te su najbrojniji narod španjolskog govornog područja u svijetu. Iako velika većina govori španjolski de facto drugi najzastupljeniji jezik među Meksikancima je engleski s obzirom na regionalnu blizinu SAD-a. Osim španjolskog i engelskog Meksikanici govore i 62 jezika iz skupine amerindijanskih jezika. Oko 6.044.547 Meksikanaca (5,4 %) govori autohtone jezike prema popisu stanovništva iz 2000. godine u Meksiku. Tu su i Meksikanci koji žive u inozemstvu i govore autohtone jezike ali njihov broj je nepoznat.[17]
Izvor uredi
- ↑ US Census Bureau 2011 American Community Survey B03001 1-Year Estimates HISPANIC OR LATINO ORIGIN BY SPECIFIC ORIGIN 28. listopada 2010.
- ↑ [1], National Household Survey (NHS) Profile, 2011.
- ↑ Mexicanos en España INE 2007. Ine.es. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. veljače 2012. Pristupljeno 28. listopada 2010.
- ↑ Investigación de la Migración Internacional en Latinoamérica (IMILA). Eclac.cl. Pristupljeno 28. listopada 2010. Zanemaren tekst "N" (pomoć); Zanemaren tekst "M%C9XICO" (pomoć);
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć) - ↑ Bolivia - Censo de Población y Vivienda 2001. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. listopada 2008. Pristupljeno 20. lipnja 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Statische Bundesamt Deutschland. Pristupljeno 28. listopada 2010.
- ↑ Argentina - Población extrenjera residente en Argentina de 2000–2008. Pagina12.com.ar. Pristupljeno 28. listopada 2010.
- ↑ ime.gob.mx; Mexicanos en Reino Unido. Ime.gob.mx. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. ožujka 2022. Pristupljeno 28. listopada 2010.
- ↑ INED France- INED. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. svibnja 2020. Pristupljeno 28. listopada 2010.
- ↑ PERIOD OF IMMIGRATION, COUNTRY OF BIRTH AND LAST COUNTRY OF RESIDENCE IN ISRAEL 2008 (PDF). .cbs.gov.il. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. listopada 2013. Pristupljeno 28. listopada 2010.
- ↑ Istat. Demo.istat.it. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. svibnja 2017. Pristupljeno 28. listopada 2010.
- ↑ Censo 2005. DANE. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. listopada 2014. Pristupljeno 23. travnja 2013.
- ↑ INE. INE. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2011. Pristupljeno 28. listopada 2010.
- ↑ 2000 Housing and Population Census. Celade.cepal.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. srpnja 2017. Pristupljeno 28. listopada 2010.
- ↑ Colombia - Sistema de Consulta Información Censal (Censo 2005). 190.25.231.242. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. listopada 2014. Pristupljeno 28. listopada 2010.
- ↑ Servicios de Impacto USA. 22. travnja 2010. DEMOGRAFIA: Los hispanos de origen Mexicano por todo el mundo. Impactousa.com. Pristupljeno 28. listopada 2010.
- ↑ Can a Mother Lose Her Child Because She Doesn't Speak English?. Time. 27. kolovoza 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2013. Pristupljeno 21. lipnja 2013.
