Nathaniel Hawthorne

Nathaniel Hawthorne (Salem, Massachusetts, 4. srpnja 1804.Plymouth, New Hampshire, 19. svibnja 1864.), američki književnik, autor romana i pripovijetki s elementima alegorijskog i simboličnog. Tematski vezan uz naslijeđe i etička pitanja predaka, engleskih puritanaca.[1] Klasik američke književnosti, pripadnik romantizma, prethodnik Henryja Jamesa, suvremenik Poea i Melvillea, najpoznatiji po romanima Skrletno slovo (Scarlet letter, 1850.) i Kuća sa sedam zabata (The House of the Seven Gables, 1851.).

Nathaniel Hawthorne

Nathaniel Hawthorne (W. Brady)
Rođenje 4. srpnja 1804.
Smrt 19. svibnja 1864.
Zanimanje književnik
Književne vrste roman, pripovijetka
Književni period američki romantizam
Portal o životopisima

Životopis uredi

Rođen u obalnom gradu Salemu u današnjoj saveznoj državi Massachusetts, bitnoj luci i središtu prvih engleskih doseljenika. Potječe iz loze koja je revno podupirala puritanski vjerski i životni svjetonazor; kasnije će prema njoj razviti i kritički odnos. Jedan od prvih predaka Hathorne (Nathaniel je u prezime dodao slovo w kada je počeo objavljivati), istaknuti pripadnik zajednice i sudac, dao je javno bičevati kvekersku ženu, a drugi je bio među sucima u neslavnom progonu vještica u Salemu 1692.-1693. Hawthorne se kasnije pita je li revnost njegovih predaka u religijskom fanatizmu sudbinski “kažnjena” slabljenjem obiteljskog ugleda i moći u 18. stoljeću, u vrijeme kada su druge obitelji u Salemu prosperirale razvojem ekonomije. Ta ga tema snažno zaokuplja i u književnosti.[2]

Književnost uredi

Klasik američke književnosti, suvremenik Edgara Allana Poea, i nešto mlađeg Hermana Melvillea, koji mu je posvetio znameniti roman Moby Dick, ali je kasnije razočaran njihovim prijateljstvom. Utjecao je na Henryja Jamesa. Zanimaju ga teme grijeha, urođenog zla i čovjekovog moralnog pada, a u naraciji se često koristi alegorijskim i simbolističkim postupcima.

Njegov najpoznatiji roman Skrletno slovo je priča o Hester Prynne koju zajednica u Novoj Engleskoj izopći jer nosi nezakonito dijete i odbija otkriti tko je otac. Knjiga otkriva piščev odnos prema puritanskom naslijeđu svojih predaka – divi se čvrstoći njihovih uvjerenja, ali osuđuje njihovu uskogrudnost i tiraniju koju su provodili nad onima koji nisu živjeli u skladu s njihovim pravilima.[1]

Djela uredi

  • Dvaput ispričane priče (Twice-Told Tales, 1837.), zbirka priča
  • Mahovina sa stare kuće (Mosses from an old Manse, 1846.), zbirka priča
  • Skrletno slovo (Scarlet letter, 1850.), roman
  • Kuća sa sedam zabata (The House of the Seven Gables, 1851.)
  • Blithedaleska romansa (The Blithedale Romance, 1852.)
  • Mramorni faun (The Marble Faun, 1860.), roman
  • Snježna slika i druge priče (The Snow-Image and Other Tales, 1851.), zbirka priča

Izvori uredi