Zagreb – Wikipedija
Zagreb
glavni grad Hrvatske
Ovo je glavno značenje pojma Zagreb. Za druga značenja pogledajte Zagreb (razdvojba).
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika. Povijesno gledajući, grad Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg grada, njegovo povijesno središte. Nalazi se na jugozapadnom rubu Panonske nizine na prosječnoj nadmorskoj visini od 122 m, podno južnih padina Medvednice, na lijevoj i desnoj obali rijeke Save. Položaj grada, koji je na mjestu spajanja alpske, dinarske, jadranske i Panonske regije, omogućio je da Zagreb postane most između srednjoeuropskog i jadranskog područja.
Zagreb
DržavaHrvatska
ŽupanijaGrad Zagreb[a]
Površina
 - ukupna641 km2
Nadmorska visina122 mnm
Stanovništvo (2018.)
 - ukupno802.338[1] stan.
 - ukupna gustoća1.232,47 stan./km2
GradonačelnikTomislav Tomašević (Možemo!)
Gradska skupština
 - predsjednikJoško Klisović (SDP)
 - broj članova51
Gradska naselja70
Gradske četvrti17
Dan grada31. svibnja
ZaštitnikMajka Božja od Kamenitih vrata
Poštanski broj10000
Pozivni broj+385 (0)1
AutooznakaZG
Službena stranicawww.zagreb.hr
Zemljovid
Zagreb
Zagreb na zemljovidu Hrvatske
Prema podacima iz 2018. u Zagrebu živi 802.338 stanovnika.[2][3] Kao najveći i glavni grad, Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko i upravno središte Republike Hrvatske i Zagrebačke županije. Zahvaljujući ulozi najvećeg prometnog centra u Hrvatskoj, razvijenoj industriji s dugom tradicijom i znanstvenim i istraživačkim ustanovama, Zagreb je gospodarski najrazvijeniji grad u Hrvatskoj.
Grad Zagreb je kao glavni grad Hrvatske posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima položaj grada.
Ime
Podrobniji članak o temi: Ime grada Zagreba
O postanku imena grada Zagreba postoje različite teorije. Po jednim se izvodi od glagola zagrepsti/odnosno ukopati.[4] Po drugim se dovodi u svezu sa starim hrvatskim imenom za obalu "b(e)reg" koju i danas koriste u krašićkom kraju gdje Zagreb nazivaju Zabreg.
Većina povjesničara danas smatra da ime Zagreb ima svoj korijen u složenici "zagrebb", tj. "mjesto za utvrdom" ili pak "za brdom".[5] U novije vrijeme sve je prihvaćenija i teorija o tome da je prije osnivanja zagrebačke biskupije i naselja na kaptolskom brdu ondje postojao samostan posvećen sv. Gabrijelu ("San Gabriel", "Za'Gabriel") od kojega je u konačnici i Zagreb dobio ime.[6]
Zemljopis
Položaj
Satelitska snimka
Zagrebačka katedrala - pogled s Gornjeg Grada
Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metra (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometnom čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.
Klima
Klima u Zagrebu je umjerena kontinentalna. Ljeta su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20 °C, dok su zime hladne s prosječnim temperaturama od 1 °C.[7]
Zelenilo
U Zagrebu postoji 165 000 stabala, koja pokrivaju 14 milijuna četvornih metara površine. Ima 18 000 klupa za sjedenje uz zelene površine. Od 266 vrsta drveća, najčešće su: obična breza, gorski javor, javorolisna platana i crni bor.[8]
Ptice
Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su pjevice s 57 vrsta), 6 vrsta grabljivica, 7 vrsta djetlića, 16 vrsta močvarica i 14 vrsta iz ostalih porodica. Više od 30 vrsta prica imaju Maksimir, Jarun, Savica, Bundek i Tuškanac.[9]
Popis gnjezdarica
Accipiter gentilis – jastreb
Accipiter nisus – kobac
Acrocephalus arundinaceus – veliki trstenjak
Acrocephalus palustris – trstenjak mlakar
Aegithalos caudatus – dugorepa sjenica
Alauda arvensis – poljska ševa
Alcedo atthis – vodomar
Anas platyrhynchos – divlja patka
Apus apus – čiopa
Asio otus – mala ušara
Buteo buteo – škanjac
Carduelis carduelis – češljugar
Carduelis chloris – zelendur
Carduelis cannabina – juričica
Certhia brachydactyla – dugokljuni puzavac
Charadrius dubius – kulik sljepčić
Chlidonias hybridus – bjelobrada čigra
Ciconia ciconia – roda
Cinclus cinclus – vodenkos
Coccothraustes coccothraustes – batokljun
Columba livia forma domestica – gradski golub
Columba palumbus – golub grivnjaš
Corvus cornix – siva vrana
Corvus frugilegus – gačac
Corvus monedula – čavka
Coturnix coturnix – prepelica
Crex crex – kosac
Cuculus canorus – kukavica
Cyanistes caeruleus – plavetna sjenica
Cygnus olor – crvenokljuni labud
Delichon urbicum – piljak
Dendrocopos major – veliki djetlić
Dendrocopos medius – crvenoglavi djetlić
Dendrocopos minor – mali djetlić
Dryocopus martius – crna žuna
Emberiza citrinella – žuta strnadica
Erithacus rubecula – crvendać
Falco peregrinus – sivi sokol
Falco subbuteo – sokol lastavičar
Falco tinnunculus – vjetruša
Ficedula albicollis – bjelovrata muharica
Fringilla coelebs – zeba
Fulica atra – liska
Galerida cristata – kukmasta ševa
Gallinula chloropus – mlakuša
Garrulus glandarius – šojka
Hirundo rustica – lastavica
Ixobrychus minutus – čapljica voljak
Jynx torquilla – vijoglav
Lanius collurio – rusi svračak
Larus ridibundus – riječni galeb
Lophophanes cristatus – kukmasta sjenica
Luscinia megarhynchos – slavuj
Merops apiaster – pčelarica
Motacilla alba – bijela pastirica
Motacilla cinerea – gorska pastirica
Motacilla flava – žuta pastirica
Muscicapa striata – siva muharica
Netta rufina – patka gogoljica
Oenanthe oenanthe – sivkasta bjeloguza
Oriolus oriolus – vuga
Otus scops – ćuk
Parus major – velika sjenica
Passer domesticus – vrabac
Passer montanus – poljski vrabac
Perdix perdix – trčka
Phasianus colchicus – fazan
Phylloscopus collybita – zviždak
Phylloscopus sibilatrix – šumski zviždak
Phoenicurus ochruros – mrka crvenrepka
Phoenicurus phoenicurus – šumska crvenrepka
Pica pica – svraka
Picus canus – siva žuna
Picus viridis – zelena žuna
Podiceps cristatus – ćubasti gnjurac
Poecile palustris – crnoglava sjenica
Periparus ater – jelova sjenica
Regulus regulus – zlatoglavi kraljić
Remiz pendulinus – sjenica mošnjarka
Riparia riparia – bregunica
Saxicola rubetra – smeđoglavi batić
Saxicola torquatus – crnoglavi batić
Serinus serinus – žutarica
Sitta europaea – brgljez
Sterna albifrons – mala čigra
Sterna hirundo – crvenokljuna čigra
Streptopelia decaocto – gugutka
Streptopelia turtur – grlica
Strix aluco – šumska sova
Sturnus vulgaris – čvorak
Sylvia atricapilla – crnokapa grmuša
Sylvia communis – grmuša pjenica
Sylvia curruca – grmuša čevrljinka
Sylvia nisoria – pjegava grmuša
Tachybaptus ruficollis – mali gnjurac
Turdus merula – kos
Turdus philomelos – drozd cikelj
Turdus viscivorus – drozd imelaš
Troglodytes troglodytes – palčić
Vanellus vanellus – vivak
Naselja u sastavu Grada Zagreba
Grad Zagreb prostire se na površini od 641 km2. Područje Grada Zagreba, osim naselja Zagreb, obuhvaća i 69 drugih naselja. To su:
Adamovec
Belovar
Blaguša
Botinec
Brebernica
Brezovica
Budenec
Buzin
Cerje
Demerje
Desprim
Dobrodol
Donji Čehi
Donji Dragonožec
Donji Trpuci
Drenčec
Drežnik Brezovički
Dumovec
Đurđekovec
Gajec
Glavnica Donja
Glavnica Gornja
Glavničica
Goli Breg
Goranec
Gornji Čehi
Gornji Dragonožec
Gornji Trpuci
Grančari
Havidić Selo
Horvati
Hrašće Turopoljsko
Hrvatski Leskovac
Hudi Bitek
Ivanja Reka
Jesenovec
Ježdovec
Kašina
Kašinska Sopnica
Kučilovina
Kućanec
Kupinečki Kraljevec
Lipnica
Lučko
Lužan
Mala Mlaka
Markovo Polje
Moravče
Odra
Odranski Obrež
Paruževina
Planina Donja
Planina Gornja
Popovec
Prekvršje
Prepuštovec
Sesvete
Soblinec
Starjak
Strmec
Šašinovec
Šimunčevec
Veliko Polje
Vuger Selo
Vugrovec Donji
Vugrovec Gornji
Vurnovec
Zadvorsko
Žerjavinec
Povijest
Podrobniji članak o temi: Povijest Zagreba
Trg bana Jelačića danas
Trg bana Jelačića 1880. godine
O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, dušo, zagrabi"!
Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, što govori da je tu i ranije postojalo naselje.
Poznati ljudi
Poznate osobe koje su se rodile, živile i/ili radile u Zagrebu. Kategorija:Životopisi, Zagreb

Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Zagreba
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Zagreb imao je 790.017 stanovnika. Prema novijim podacima iz 2018. grad ima 802.338 stanovnika. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92 %), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87 %), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2 %), Evangelička crkva, Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, Adventistička crkva, Baptistička crkva, židovska zajednica i Jehovini svjedoci. Oko 4 % izjašnjava se agnosticima, a 3,5 % ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777 826 stanovnika. Metropolitansko područje grada imalo je 1 107 623 stanovnika 2013. godine.
Povećavanje broja stanovnika 1857. – 2011.[10]

Gradska uprava
Gornjogradska vijećnica, sjedište Gradske skupštine
Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status jedinica lokalne samouprave (grad) koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županije. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001, 125/08, 36/09, 119/14)[11]
Tijela Grada Zagreba jesu:
Gradska skupština je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština ima 51 gradskog zastupnika koji se biraju na neposrednim izborima razmjernim sustavom primjenom d'Hondtove metode. Njen aktualni saziv izabran je na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine. Na konstituirajućoj sjednici novog saziva Gradske skupštine, održanoj 10. srpnja 2017., za predsjednika Gradske skupštine izabran je Andrija Mikulić (HDZ), a za potpredsjednike Ana Stavljenić Rukavina (BM 365), Jozo Milićević (NLZG), Rajko Ostojić (SDP) i Krešimir Kartelo (NHR).
Stranački sastav Gradske skupštine sastoji se od (3. siječnja 2019.)[12]:
StrankaBroj zastupnika
Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti (BM 365)9
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)7
Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP)5
Neovisni za Hrvatsku (NHR)5
Građansko-liberalni savez (GLAS)3
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS)2
Nezavisna lista Zagreb (NLZG)2
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati (HNS)1
Hrvatska seljačka stranka (HSS)1
Narodna stranka – Reformisti (Reformisti)1
Zelena lista (ZL)1
Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez (NHPS)1
Radnička fronta (RF)1
Nova ljevica (NL)1
Zagreb je naš!1
ZA GRAD (ZG)1
Nestranački gradski zastupnici9
Gradonačelnici
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika
Gradonačelnik je nositelj izvršne vlasti Grada Zagreba. Bira se na na lokalnim izborima neposredno većinskim dvokružnim sustavom (ako u prvom krugu kandidat ne osvoji apsolutnu većinu danih glasova, održava se drugi krug u kojeg ulaze dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu, pobjeđuje kandidat koji je dobio više glasova). Gradonačelnik ima i dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim. Kao nositelj izvršne vlasti, predstavlja Grad Zagreb, Skupštini podnosi prijedloge odluka, proračuna i drugih akata, na temelju javnog natječaja imenuje pročelnike gradskih ureda, te obnaša i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradonačelnik (sa zamjenicima) može se opozvati putem referenduma ako opoziv zatraži najmanje 20 % birača u Gradu Zagrebu, za opoziv treba glasati većina izašlih birača uz uvjet da ta većina čini najmanje 1/3 ukupnog broja birača u Gradu Zagrebu. U Gradu Zagrebu gradonačelnik je i predstavnik središnje vlasti Republike Hrvatske. Na lokalnim izborima 2017. za gradonačelnika Grada Zagreba ponovno je izabran Milan Bandić (od 28. ožujka 2015. predsjednik stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti) u drugom krugu održanom 4. lipnja 2017. Zamjenice gradonačelnika su Jelena Pavičić Vukičević i Olivera Jurković-Majić.
Upravne poslove iz samoupravne nadležnosti Grada Zagreba te poslove prenesenog djelokruga državne vlasti obavljaju upravna tijela Grada Zagreba (uredi, zavodi, službe) na čelu kojih su pročelnici, koje temeljem javnog natječaja, imenuje gradonačelnik (među njima gradonačelnik određuje i koordinatora državne uprave za područje Grada Zagreba).
Spomenik Većeslavu Holjevcu, jednom od najznačajnijih zagrebačkih gradonačelnika za vrijeme čijeg se mandata Zagreb proširio i na desnu obalu rijeke Save
Popis svih zagrebačkih gradonačelnika[13] od ujedinjenja svih naselja u jedinstveni grad Zagreb 1850.
Gradske četvrti
Podrobniji članak o temi: Zagrebačke gradske četvrti
Gornji grad iz zraka
Donji grad iz zraka
Ilica, najpoznatija zagrebačka trgovačka ulica, povezuje Donji grad i Črnomerec
Trg dr. Ante Starčevića
Na području Grada Zagreba 1999. osnovane su gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora.[14] Mjesni su odbori osnovani za pojedini dio gradske četvrti, pojedino naselje ili više međusobno povezanih manjih naselja, ili dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu cjelinu. Četvrti se neformalno dijele na «kvartove», odnosno manje četvrti određene specifičnom izgradnjom, urbanizmom i stanovništvom koje ih naseljava.
Dobrim za život općenito se smatra nekoliko četvrti. Prva je centar grada (Donji grad i Gornji grad) zbog raznolikosti sadržaja i dobre urbane opremljenosti. Druga je podsljemenska zona, koja predstavlja svojevrsni rezidencijalni dio Zagreba (bivši tzv. ljetnikovački predjeli), u koje spadaju: Šalata, Tuškanac, Pantovčak, Horvatovac, Zelengaj, Vrhovec i dr. Na trećem su mjestu novija stambena naselja u četvrti Jarun, privlačna zbog blizine rekreacijskog područja, te druga naselja s pretežito novogradnjom (primjerice Špansko). Četvrti kao što su Trešnjevka, Trnje, Peščenica – Žitnjak su bivše radničke četvrti građene u stilu naselja po mjeri čovjeka, koje proživljavaju snažnu urbanizaciju i još uvijek nemaju dobru urbanu opremljenost, a isti je slučaj s velikim naseljenim područjem na istočnom rubu grada, Dubravom. Novi Zagreb građen je u potpunosti u drugoj polovici 20. stoljeća kao velika skupina stambenih naselja na južnoj obali Save. Karakteriziraju ga široke avenije, zelene površine te zgrade i neboderi građene u duhu funkcionalizma. Novi Zagreb ima vrlo dobar urbanitet, a lokacija Zagrebačkog velesajma, Muzeja suvremene umjetnosti (u naselju Sopot), uređenje parka i jezera Bundek, otvaranje novog trgovačkog centra (Avenue Mall) koji je postao središtem okupljanja ljudi, te izgradnja novih stambenih zgrada, znači postupno poboljšanje urbanog života u ovom velikom gradskom području.
Zagrebačke gradske četvrti su:
R. br.ČetvrtPovršina (km²)Stanovništvo
(2011.)[15]
Stanovništvo
(2001.)[16]
Gustoća
(2001.)
1.Donji grad3,0137.12345.10814.956,2
2.Gornji grad – Medveščak10,1231.27936.3843593,5
3.Trnje7,3742.12645.2676146,2
4.Maksimir14,3549.44849.7503467,1
5.Peščenica – Žitnjak35,3056.44658.2831651,3
6.Novi Zagreb – istok16,5459.22765.3013947,1
7.Novi Zagreb – zapad62,5958.02548.981782,5
8.Trešnjevka – sjever5,8355.34255.3589498,6
9.Trešnjevka – jug9,8466.59567.1626828,1
10.Črnomerec24,3339.04038.7621593,4
11.Gornja Dubrava40,2862.22161.3881.524,1
12.Donja Dubrava10,8236.46135.9443.321,1
13.Stenjevec12,1851.84941.2573.387,3
14.Podsused – Vrapče36,0545.77142.3601.175,1
15.Podsljeme60,1119.24917.744295,2
16.Sesvete165,2670.63359.212358,3
17.Brezovica127,4512.04010.88485,4
UKUPNO641,43792.875779.1451.214,9
Gospodarstvo
Hrvatska narodna banka
Eurotower – sjedište Zagrebačke burze
Najvažnije grane gospodarstva u Zagrebu su: proizvodnja električnih aparata, kemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, te industrija hrane. Zagreb je međunarodno trgovinsko i poslovno središte, te prometno raskrižje između Srednje i Istočne Europe.[17] Proračun grada Zagreba za 2008. godinu je iznosio 7,45 milijardi kuna.[18]
Grad Zagreb ima najveći nominalni bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u Hrvatskoj (19 132 $ u 2005. godini, hrvatski prosjek je 10 431 $).[19] Godine 2004. bruto domaći proizvod u paritetu kupovne moći iznosio je 28 261 $ (19 067 €).[20]
Od srpnja 2008. prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu iznosila je 6228 kn, što je oko 1356 $ (hrvatski prosjek je 5234 kuna, odnosno 1140 $).[21] U prva tri mjeseca 2009. godine prosječna stopa nezaposlenosti je porasla sa 6,2 na 6,8 %, što znači da je bez posla bilo 28 000 Zagrepčana.[22]
Zagrebu je sjedište 34 % tvrtki u Hrvatskoj, i zapošljava 38,4 % hrvatske radne snage, uključujući gotovo sve banke, uslužne tvrtke i javni prijevoz. U Zagrebu su sjedišta najvažnijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Među njima se ističu su Franck, Kraš, Croatia Airlines, Croatia osiguranje d.d., Croatia Records, HT, A1 Hrvatska, INA, Konzum, Ledo, Pliva, RIZ, Tisak itd. Tvrtke u Zagrebu činile su 52 % ukupnog prometa i 60 % ukupnog dohotka Hrvatske u 2006. godini, te 35 % hrvatskog izvoza i 57 % hrvatskog uvoza.[20][23]
U Zagrebu je razvijen i turizam. Ponuda turističkog smještaja je raznolika. Hoteli su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih prenoćišta u privatnom smještaju. U Zagrebu postoje tri hotela s pet zvjezdica (Westin, Sheraton, Regent Esplanade) i 10 s četiri zvjezdice. Advent u Zagrebu jedna je od glavnih turističkih manifestacija grada.
Promet
Domovinski most
Petlja na križanju Držićeve i Slavonske avenije
Prometni položaj
Sve glavne autoceste prolaze kroz Zagreb i granaju se prema raznim dijelovima Hrvatske. Možda najvažnija od njih je autocesta A1 Zagreb – SplitDubrovnik, koja je u potpunosti završena do Ploča.
Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, A3 Bregana – Zagreb – Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od Županje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006.
Treća glavna trasa je autocesta A6 (E65) Zagreb – Rijeka, koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste A4 Zagreb – Goričan koja se u Mađarskoj nastavlja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta A2 Zagreb – Macelj, koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3). Započeti su i radovi na novoj autocesti A11 Zagreb – Sisak, dovršetak dionice do Lekenika previđa se poslije 2009. godine.
Zagreb je također veliko željezničko čvorište. Dva od tri najvažnija europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski Željeznički koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i Paneuropski Željeznički Koridor X koja je najvažniji željeznički pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putnički promet Zagreba. Teretni promet se vrši obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor.
Zračna luka „Franjo Tuđman” najveća je i najprometnija zračna luka u zemlji. Nalazi se na teritoriju grada Velike Gorice. Putnička zgrada i platforma dovršene su 1959., a u jesen iste godine zračna je luka otvorena za civilni zračni promet. Godine 2008. raspisan je međunarodni arhitektonski natječaj za novi terminal zračne luke čija je izgradnja počela 2013. godine. U funkciji je od 28. ožujka 2017. [24]
Pored Zračne luke „Franjo Tuđman”, u Lučkom postoji i manji športski aerodrom, Zračno pristanište Lučko.
Javni gradski prijevoz
Podrobniji članak o temi: Javni gradski promet u Zagrebu
Registarske oznake za vozilo u Zagrebu
Zgrada Glavnog željezničkog kolodvora
Tramvaj NT 2200 i autobus ZET-a
Javni gradski prijevoz u Zagrebu čini mreža tramvajskih i autobusnih linija, gradsko-prigradski vlakovi te taksi vozila. Glavninu javnog prijevoza u Zagrebu obavlja Zagrebački električni tramvaj (ZET), koji je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o uspinjači i žičari, koja je trenutno izvan funkcije (očekuje se izgradnja nove). ZET je podružnica gradskog trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o.
Prvi električni tramvaj pušten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Današnja tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga 69 gradskih i 51 prigradskih.
Uspinjača ZET-a spaja zagrebački Gornji i Donji grad. S prugom dugom samo 66 metara poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon 8. listopada 1890. godine. Danas je zaštićena kao spomenik kulture, a također je jedna od turističkih atrakcija u Zagrebu.
Žičara "Sljeme" puštena je u promet 27. srpnja1963. godine, a za promet je zatvorena sredinom 2007. godine (službeno je zatvorena 1. srpnja), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za izgradnju nove moderne sljemenske žičare. Žičara je bila u funkciji prijevoza izletnika na vrh Medvednice.
U Zagrebu danas ima oko 1150 taksi vozila, a vožnja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jelačića 11. lipnja 1901. godine.
Sustav javnih bicikala u Zagrebu.
Gradsko-prigradskim željezničkim prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70.000 putnika. Glavna željeznička linija prometuje na relaciji Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo. Hrvatske željeznice uvele su ovu liniju 1992. godine. Uz ovu liniju, drugi važni prigradski smjerovi su prema Velikoj Gorici te Jastrebarskom, a zajedno s lokalnim vlakovima iz smjera Zaboka, Novske, Karlovca i Koprivnice.
Dana 14. svibnja 2013. godine je po uzoru na velike europske metropole, pušten u rad sustav javnih bicikala. Zagrepčanima je na raspolaganju više od 100 bicikala, na ukupno trinaest lokacija u gradu. Prvih sat vremena vožnja se ne naplaćuje, dok svaki idući sat košta simboličnih osam kuna.[25][26][27][28][29]
Arhitektura i znamenitosti
S obzirom na svoju povijest i značaj, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Središtem Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol, te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do današnjih dana. Centar je okružen sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja, a s juga bivšim radničkim četvrtima koje proživljavaju snažnu reurbanizaciju. Izgledom i uređenjem, Zagreb je tipičan srednjoeuropski grad.
Gornji grad
Gornji grad ili Gradec je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stoljeća činila je, zajedno s Kaptolom, središnje urbanizirano područje grada Zagreba. Tijekom vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin današnji izgled. Glavni trg Gornjega grada je Trg sv. Marka, nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Gradske skupštine.
Hrvatski sabor
Banski dvori, sjedište Vlade
Na Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija.
Crkva sv. Marka i toranj grkokatoličke konkatedrale svetih Ćirila i Metoda
Trgom sv. Marka dominira crkva sv. Marka, izvorno gotička građevina iz 14. stoljeća, kasnije preoblikovana u neogotičkom stilu. Iz srednjega vijeka sačuvan je monumentalni južni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler iz Praga te predstavlja najznačajnije ostvarenje gotičkog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj.[30] Krov crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potječe iz 19. stoljeća, iz velike obnove pod vodstvom arhitekata Hermanna Bolléa i Friedricha von Schmidta. Zvonik crkve je iz baroknog vremena, a godina 1841. na njemu označava jednu od većih obnova.[31]
Druga poznata crkva Gornjeg grada je barokna crkva sv. Katarine (1620. – 1632.), koja se smatra prvom baroknom građevinom kontinentalne Hrvatske. Dvoranska crkva s bočnim kapelama, u unutrašnjosti je bogato ukrašena štukaturama Antonija Quadrija (1732.), a svetište je oslikano iluzionističkom arhitekturom oltara sa scenom „Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi“. Ovo značajno djelo baroknog slikarstva radio je slovenski slikar Krištof Andrej Jelovšek. Crni oltari potječu većinom iz 17. stoljeća, osim oltara sv. Ignacija (18. st.), koji je rad znamenitog kipara Francesca Robbe.[32]
Kamenita vrata
Uz crkvu sv. Katarine pruža se kompleks bivšeg isusovačkog samostana, sagrađenog u 17. stoljeću te nadograđenog 1980-ih. Danas je ova građevina sjedište galerijske ustanove Klovićevi dvori, gdje se održavaju vrhunske umjetničke izložbe. Od nekadašnjih samostana, na Gornjem gradu je i samostan sv. Klare, odnosno opatica klarisa, u po njima nazvanoj Opatičkoj ulici. Zanimljiv je po oslikanim pročeljima. Naslikani, odnosno "lažni" prozori, vjerojatno su povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga ženskog samostana. U samostanu je danas smješten Muzej grada Zagreba, jedan od najbogatijih muzeja u Hrvatskoj.
U Ćirilometodskoj ulici nalazi se grkokatolička​konkatedrala sv. Ćirila i Metoda. Stoji na mjestu ranije kapele oštećene u potresu 1880. godine. Projektirao ju je Hermann Bolle, a pošto se grkokatolici služe istočnim obredom, iako su dio katoličke crkve, sagradio ju je u svojoj osebujnoj verziji historicističkog neobizantskog stila. Crkvu odlikuje impresivni ikonostas izrađen od hrastovine, u zagrebačkoj Obrtnoj školi. Dio je grkokatoličkog sjemeništa koje se na Gornjem gradu nalazi od 1681. godine.[33][34]
Palača Vojković (iz 1764.), danas Hrvatski povijesni muzej
Na Gornjem gradu se također nalazi niz baroknih kuća i palača. Najznačajnija među njima je palača Vojković u Matoševoj 9 (1764.), u stilu marijaterezijanskog baroka, s vrlo reprezentativnim pročeljem s motivima školjki. Danas je u njoj smješten Hrvatski povijesni muzej.[35] Od drugih palača ističu se Banski dvori te uz nju palača Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), koje su danas jedinstven objekt u funkciji sjedišta Vlade Republike Hrvatske. U Ćirilometodskoj ulici 3 nalazi se palača Raffay, danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti, a u blizini i kuća znamenite hrvatske plemićke obitelji Zrinski (Markovićev trg 3). Tri vrlo lijepe barokne palače smještene su u Opatičkoj ulici: palača Juršić (Opatička 2), palača Rauch-Sermage (Opatička 6), te palača Bužan (Opatička 8) iz 1754., djelo najpoznatijeg zagrebačkoga baroknog graditelja Matije Leonharta.[36]
U Opatičkoj 10 nalazi se zgrada bivšeg Vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu, tj. nekadašnjeg Ministarstva kulture i prosvjete. U njoj su bogati interijeri (poznata Zlatna dvorana), a ispred je raskošna neobarokna kovana željezna ograda (1894.), rad arhitekta Hermanna Bolléa i Obrtne škole u Zagrebu.[37] Od ostale stambene arhitekture valja spomenuti i ostatke nekadašnje renesansne kuće s crno-bijelom naslikanom dekoracijom (ugao Mesničke i V. Lisinskog), te poznatu ljekarnu u Kamenitoj 9 (pročelje je radio zagrebački graditelj Bartol Felbinger). U toj je kući živio unuk slavnog talijanskog pjesnika Dantea.
Gornji je grad nekad bio okružen zidinama s kulama i nekoliko gradskih vrata. Do danas su očuvana jedino istočna, tzv. Kamenita vrata. Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kula Popov toranj, u kojoj je smještena zvjezdarnica. U zgradi u podnožju kule je legendardna zagrebačka gostionica Palajnovka. Spomenimo ovdje i poznatu gostionicu Pod starim krovovima (Basaričekova 9), koja radi već desetljećima, a bila je inspiracija za gostionicu K Žnidaršiću u slavnom filmu Tko pjeva zlo ne misli, a koji je dijelom sniman u susjednoj kući.
Kula Lotrščak poznati je vidikovac s kojeg se pruža prekrasan pogled na Donji grad. Ispod kule nalazi se Strossmayerovo šetalište te uspinjača koja povezuje Gornji i Donji grad.
Kaptol i Dolac
Zagrebačka katedrala
Kaptol je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko Zagrebačke katedrale. Danas je središte crkvenih institucija (Zagrebačka nadbiskupija, Kaptol zagrebački, Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište).
Barokni Nadbiskupski dvor građen za biskupa Jurja Branjuga (od 1729.)
Katedrala dominira svojim položajem u vizuri ne samo Kaptola već čitavog grada. Smatra se najvišom građevinom u Hrvatskoj. Prvotno srednjovjekovna katedrala dobila je svoj neogotički izgled nakon potresa, u velikoj obnovi (1880. – 1902.) pod vodstvom arhitekata Hermanna Bolléa i Friedricha von Schmidta. Iz srednjovjekovnih vremena sačuvana je kapela sv. Stjepana (danas u biskupskom dvoru) s gotičkim freskama. U sakristiji katedrale nalazi se oltarna slika Golgota, djelo slavnog slikara Albrechta Dürera.[38] Zagrebačka se katedrala ponosi i bogatom riznicom u kojoj se čuva plašt kralja Ladislava iz 11. stoljeća (!). Oko katedrale su renesansne zidine s kružnim kulama, uz koje je u barokno doba, za vrijeme biskupa Jurja Branjuga, podignut biskupski dvor.
Duž trga i ulice Kaptol nalazi se niz baroknih kanoničkih kurija te franjevački samostan s crkvom. Osim crkve, u samostanu je zanimljiva kapela sv. Franje (dovršena 1683.), bogato urešena baroknim štukaturama i zidnim slikama s prikazima iz života sv. Franje.[39] U ulici Nova ves je barokna crkva sv. Ivana Krstitelja, također sa zidnim slikama.
Između Gornjeg grada i Kaptola smjestio se predjel zvan Dolac, gdje je Tržnica Dolac, najpoznatija zagrebačka tržnica na otvorenom. Uz nju se nalazi i barokna crkva sv. Marije. Zapadno od crkve prolazi Tkalčićeva ulica, nastala na mjestu nekadašnjeg potoka Medveščak koji je razdvajao povijesna naselja Gradec i Kaptol.[40] Potok je u prvoj polovici 20. stoljeća natkriven, ali je ulica svojom ambijentalnom arhitekturom očuvala duh starih vremena. Niz kafića, restorana i dućana, čini danas Tkalčićevu ulicu središtem noćnog života Zagreba.
Donji grad
Zrinjevac iz zraka
Donji grad je urbano središte suvremenog Zagreba. Izgrađen je u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, od kada potječe i najveći dio njegove arhitekture. Glavni i najveći trg Zagreba je Trg bana Jelačića. Nekad tržnica, a danas mjesto susreta, stjecište turista i građana te glavni dio pješačke zone centra Zagreba. Na trgu je poznati spomenik banu Josipu Jelačiću (1866.), rad austrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna. Izvorno je kip bio okrenut prema sjeveru kako bi simbolički mačem pokazivao prema Mađarima, jer se ban Jelačić u svoje doba snažno odupirao mađarskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo postavljen 1990. godine. Na istočnoj strani trga nalazi se suvremeno oblikovana fontana Manduševac, uz koju je vezana poznata priča o nastanku Zagreba. Od značajnijih zgrada na trgu treba spomenuti palaču Kolmar (danas Društvo hrvatskih književnika) s dva tornjića, kuću Rado (1904. – 1905., arhitekt Vjekoslav Bastl) – remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te kuću Popović (1906. – 1907., arhitekt Aladar Baranyai), na kojoj su reljefi umjetnika Ivana Meštrovića.
Oktogon – kupola od vitraja
Sa zapadne strane trga dolazi se u Ilicu, najpoznatiju zagrebačku shopping ulicu. Centar Zagreba ima izrazito veliku pješačku zonu koja, osim Trga bana Jelačića i dio Ilice, obuhvaća i brojne okolne ulice nanizane dućanima i trgovinama. Neke od ulica, poput Bogovićeve, poznate su po terasama kafića. U Bogovićevoj se ulici nalazi poznata skulptura Prizemljeno sunce kipara Ivana Kožarića, koja je poslužila za zanimljivu suvremenu instalaciju pod nazivom Zagrebački Sunčev sustav. Južno od Ilice je Cvjetni trg,[41] intimni gradski trg francuskog tipa, koji je svoj nadimak cvjetni dobio po štandovima cvjećara. Na trgu se nalazi kip pjesnika Petra Preradovića te poznati prolaz Oktogon, u zgradi nekadašnje Prve hrvatske štedionice. Ova zgrada (1898. – 1900., arhitekt Josip Vancaš), ima trgovački prolaz karakterističan za srednoeuropske gradove, a zanimljiva je po središnjoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom od vitraja.
Hotel Palace na Strossmayerovu trgu
Donji grad je poznat po svom urbanizmu, kojeg karakteriziraju zgrade raspoređene u pravokutne blokove i načelno sijecanje ulica pod pravim kutem. Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja, u obliku uglatog slova U, nazvan Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova. Zasnovan prema zamislima urbanista Milana Lenuzzija u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja najveće i najznačanije urbanističko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji.[42] Perivoji su većinom oblikovani kao kombinacija francuskih vrtova s cvjetnim parterima i engleskih šumovitih parkova, a okružuju ih velike javne i privatne zgrade. Najstariji od parkova je Zrinjevac, sa stoljetnim platanama i glazbenim paviljonom u sredini. Na Zrinjevcu se ističe zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u stilu neorenesanse (1884., arhitekt Friedrich von Schmidt), u kojoj je Strossmayerova galerija starih majstora. Na istočnoj strani trga su zgrada Ministarstva vanjskih poslova te Županijski sud u Zagrebu, a na sjevernoj Vrhovni sud Republike Hrvatske. Sa zapadne strane su reprezentativne historicističke zgrade: palača Vranyczany u kojoj je Arheološki muzej u Zagrebu, te palača Medaković s poznatom kavanom Lenuci i stropovima na katu koji su oslikani arabeskama.
Hrvatski državni arhiv
Na obližnjem Strossmayerovu trgu su iznimno raskošne zgrade s bogatim pročeljima, poput neorenesansne palače Vranyczany (1882. – 1883., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj je Moderna galerija. Tu su i palača Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i Hotel Palace, obje s kraja 19. stoljeća te djela zagrebačkih arhitekata Lea Hönigsberga i Julija Deutscha, poznatih po gradnjama u neobaroknom stilu. Spomenimo ovdje i kuću Milana Lenuzzija (Strossmayerov trg 11), tvorca Zelene potkove.[43]
Trg kralja Tomislava uređen je kao parterni vrt s fontanom i kipom kralja Tomislava. Sa sjeverne strane omeđen je zgradom Umjetničkog paviljona (1897. – 1898.), a s južne se nalazi Glavni kolodvor. Od zgrada se također ističu kuća slikara Vlahe Bukovca (1895. – 1896.), te kuća Feller (1903.), djelo arhitekta Vjekoslava Bastla u stilu venecijanske neogotike. Isti je arhitekt projektirao i znamenitu secesijsku kuću Kallina (1903. – 1904.), na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice, poznatu po prikazima šišmiša i keramičkim pločicama koje su nastale u tvornici vlasnika kuće Josipa Kalline.[44]
Secesijska kuća Kallina (1903. – 1904.) na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice
Južni dio Zelene potkove obuhvaća Starčevićev trg sa zgradom Starčevićeva doma (1894. – 1895) (danas Gradska knjižnica), izgrađenog za političara Antu Starčevića. Slavni Hotel Esplanade (1922. – 1924.) smješten je odmah uz Glavni kolodvor, jer su ondje nekad odsjedali putnici znamenitog vlaka Orient Express. Prema zapadu se pruža i zagrebački botanički vrt.
Zapadni dio Zelene potkove čine Marulićev, Mažuranićev i Trg Republike Hrvatske. Na Marulićevu trgu se nalazi secesijska zgrada Hrvatskog državnog arhiva (1910. – 1913., arhitekt Rudolf Lubinsky), izvorno građena za Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku. I dok je unutrašnjost bogato ukrašena po načelu totalnog dizajna radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju mudrost.
Hrvatsko narodno kazalište
Zapadni krak Zelene potkove završava na Trgu Republike Hrvatske, koji se smatra jednim od najljepših u Zagrebu. Trgom dominira velebna neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog kazališta (1894. – 1895.), sjedište najveće kazališne ustanove u Hrvatskoj.[45] Zgradu ju otvorio car Franjo Josip I., a projektirali su je Fellner i Helmer, poznati graditelji srednjoeuropskih kazališta. Ispred zgrade nalazi se Meštrovićeva skulptura Zdenac života (1905.). Na istom se trgu nalazi još i Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski školski muzej te Rekorat Sveučilišta u Zagrebu. S južne strane su lijepa secesijska zgrada bivše Trgovačko-obrtne komore te zgrada Hrvatskog sokola, danas Akademija dramske umjetnosti.[42]
Istočni dio Donjega grada, izvan Zelene potkove, većinom je izgrađen u prvoj polovici 20. stoljeća i karakterističan je po modernoj arhitekturi. Na Trgu burze, danas zvanom Trg hrvatskih velikana, je monumentalna Palača burze (1923. – 1927., danas Hrvatska narodna banka), djelo modernog arhitekta Viktora Kovačića. U blizini je i Trg žrtava fašizma s kružnom zgradom Hrvatskog doma likovnih umjetnika (1938.), nastaloj prema zamisli Ivana Meštrovića. U njoj se danas održavaju izložbe suvremene umjetnosti.
Malo izvan Donjega grada, u četvrti Trnje, kao znameniti primjer suvremene arhitekture može se izdvojiti i zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Dovršena 1995. godine, djelo je skupine zagrebačkih arhitekata pod vodstvom Velimira Neidhardta.
Ostale znamenitosti
Mirogoj
Istočno od središta grada, u četvrti Maksimir, smjestio se park Maksimir, povijesni perivoj osnovan u 18. stoljeću te oblikovan po uzoru na engleske romantičarske parkove.[46] U njemu se nalazi Zoološki vrt grada Zagreba. U sjevernom dijelu grada je glavno zagrebačko groblje Mirogoj. Građeno je krajem 19. i početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta Hermanna Bolléa, a iznimnom se ljepotom odlikuju tamošnje arkade u kojima su pokopane znamenite ličnosti iz hrvatske povijesti.
U južnom dijelu Zagreba je športsko-rekreacijski centar Jarun, s umjetnim jezerom uređenim za kupanje te veslačkom stazom. Na nasuprotnoj obali Save, u naselju Lanište, nalazi se najveća športska dvorana u Hrvatskoj – Arena Zagreb.[47]
Sve brojnije nove poslovne i stambene zgrade, zagrebački neboderi, također su doprinos urbanoj vizuri hrvatskog glavnog grada.
Popularno izletište Zagrepčana je planina Medvednica, poznatija po nazivu svojeg vrha Sljeme, na kojoj se nalazi srednjovjekovna utvrda Medvedgrad.
Po glavnom gradu Hrvatske, imenovan je asteroid glavnog asteroidnog pojasa (187700) Zagreb, kojeg su otkrili hrvatski astronomi.
Gimnastička dvorana Dom Hrvatskog sokola u centru grada. Otvorio ju je Franjo Bučar 1883.
Obrazovanje i znanost
Sveučilište
Podrobniji članak o temi: Sveučilište u Zagrebu
Zgrada rektorata Sveučilišta i Pravnog fakulteta
Sveučilište u Zagrebu je drugo najstarije u Hrvatskoj, osnovano nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8000 predloženika.
Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 29 fakulteta, 3 umjetničke akademije i sveučilišnom studiju – Hrvatskim studijima. Fakulteti i akademije pokrivaju sva znanstvena područja (prirodoslovno, tehničko, biotehničko, biomedicinsko, društveno, humanističko i umjetničko).
Osim Sveučilišta u Zagrebu koje je javna ustanova, Zagreb je i sjedište dvaju privatnih sveučilišta: Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Libertas međunarodnog sveučilišta, a u gradu djeluju i brojne javne i privatne visoke škole.
Znanstvene institucije
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Najpoznatija ustanova na području prirodnih znanosti je Institut Ruđer Bošković, društvenih znanosti Institut Ivo Pilar, a znanstveni rad u sklopu humanističkih znanosti predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je također sjedište HAZU – Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.
Srednje škole i gimnazije
Podrobniji članak o temi: Srednje škole i gimnazije u Zagrebu
U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.[48]
Kultura
Podrobniji članak o temi: Kultura u Zagrebu
Zagreb je najveće kulturno središte Hrvatske. U gradu se nalazi više ustanova koje tradicionalno imaju velik prestiž. U glazbi je to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazališta, baleta i opere Hrvatsko narodno kazalište, a među knjižnicama Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izložaba možda se najviše ističu Klovićevi dvori.
Knjižnice
U Zagrebu se nalaze Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, Knjižnica "Andrija Štampar", Knjižnica Knežija, ZAGRABIENSIA zavičajna zbirka Zagrepčana, Knjižnice Vladimir Nazor i Knjižnica Medvešćak, Knjižnica i čitaonica Bogdan Ogrizović.
Pri Knjižnici i čitaonici "Bogdan Ogrizović" djeluje Središnja knjižnica Albanaca u Hrvatskoj, a pri Knjižnicama grada Zagreba djeluje Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj.[49]
Muzeji i galerije
Zagrebački muzeji čuvaju više od 3,6 milijuna eksponata u više od trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do privatnih zbirki i galerija. Više desetaka privatnih manjih i većih galerija nalazi se gotovo u svim dijelovima grada.
Arheološki muzej u Zagrebu (Zrinjevac 19) čuva gotovo 400.000 artefakata stečenih iz različtih izvora u stoljetnom razdoblju.[50] Najpoznatija je Egipatska zbirka s tzv. Zagrebačkom mumijom, koja je uvijena u tkaninu s najstarijim etrušćanskim natpisom na svijetu (Liber Linteus Zagrabiensis).
Gliptoteka HAZU
Od umjetničkih muzeja najznačajniji je Muzej za umjetnost i obrt (Trg Republike Hrvatske 10), osnovan 1880. godine, u kojemu su zbirke povijesnog pokućstva i obrta, a danas brojem artefakata čine najbogatiji muzej u Hrvatskoj.[51] Historijsko slikarstvo i skulptura od 14. do 19. stoljeća može se vidjeti u Strossmayerovoj galeriji starih majstora (Zrinjevac 11) u sklopu HAZU[52] i Muzeju Mimara, donaciji kolekcionara Ante Topića Mimare gradu Zagrebu, koja je otvorena 1987. godine u zgradi nekadašnje gimnazije.[53] Potonja sadrži 3750 djela iz različitih kultura i civilizacija. Moderna galerija (Hebrangova 1) je umjetnička zbirka hrvatskih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća. Od drugih umjetničkih muzeja, tu je Atelier Ivana Meštrovića (Mletačka 8) sa skulpturama, crtežima i litografijama najznačajnijeg hrvatskog umjetnika 20. stoljeća. Potom Hrvatski muzej naivne umjetnosti, kao i Muzej suvremene umjetnosti, čije je nova zgrada otvorena 2009. u Novom Zagrebu.
U Zagrebu se nalaze i dva bogata povijesna muzeja. Muzej grada Zagreba (Opatička 20), osnovala je Družba Braće hrvatskog zmaja, a smješten je u obnovljenom kompleksu bivšeg samostana klarisa iz 17. stoljeća.[54] Muzej tematizira kulturnu, gospodarsku i političku povijest Zagreba od rimskih vremena do najnovijeg doba. Tu je i Hrvatski povijesni muzej u palači Vojković (Matoševa 9).
Od drugih muzeja, značajni su Hrvatski prirodoslovni muzej, Tehnički muzej te Etnografski muzej. Vrijedne zbirke čuvaju i Hrvatski školski muzej, Gliptoteka HAZU i Kabinet grafike HAZU.
Najposjećenije izložbe svjetskih umjetnika nudi galerija Klovićevi dvori, a stogodišnje iskustvo u tom smislu ima Umjetnički paviljon.
Kazališta
Prve kazališne predstave održavale su se u Zagrebu još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada podignuta je 1833. godine. Danas u Zagrebu postoji dvadesetak stalnih i sezonskih kazališta. Hrvatsko narodno kazalište, otvoreno 1895. godine, ima najveći prestiž u izvedbi povijesnih djela, drame, opere i baleta. Osim HNK najpopularniji su Gradsko dramsko kazalište Gavella, Gradsko kazalište Komedija, Zagrebačko kazalište mladih, Teatar Exit i Satiričko kazalište Kerempuh. Postoje specijalizirana kazališta za dječju publiku, dok ih je nekolicina smještena izvan centra grada i orijentirana na publiku iz većih gradskih četvrti (Trešnjevka, Dubrava). Tijekom ljeta, razna se kazališna i koncertna događanja odvijaju pod vedrim nebom, a najpoznatije je Zagrebačko histrionsko ljeto na Opatovini.
Koncerti i festivali
Zagreb je mjesto održavanja više festivala sa svjetskim značenjem, kao što su Animafest – svjetski festival animiranog filma koji se održava svake parne godine, INmusic festival – jedan od najvećih open-air festivala u Hrvatskoj koji se održava svake godine krajem lipnja, Međunarodna smotra folklora, kazališni festival Eurokaz, te Festival suvremenog plesa.
Zagreb ima i filmski festival, Zagreb Film Festival, a posebno je zanimljiv ZagrebDox, festival dokumentarnog filma. Od bitnih izložaba recentnog vizualnog izričaja, tu je Zagrebački salon. Od glazbenih festivala, tu je Zagrebfest, jedna od najstarijih manifestacija hrvatske pop glazbe, potom festival avangardne glazbe Muzički biennale Zagreb svake neparne godine te Festival Zagrebačke filharmonije. Od 1996. se na ulicama središta Zagreba održava Cest is d'Best, međunarodni multimedijalni festival uličnih zabavljača. Ljeti se također održavaju koncerti na otvorenom, većinom na Gornjem gradu (Ljeto na Gornjem gradu).
Najpoznatija koncertna dvorana u Zagrebu je Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, sagrađena 1973. i nazvana po znamenitom skladatelju prve hrvatske opere Vatroslavu Lisinskom. Dvorana je bila i mjesto održavanja Eurosonga 1990. godine. Veći koncerti zabavne glazbe održavaju se u Domu sportova, a od nedavno i u veličanstvenoj Areni Zagreb.
Od drugih događanja poznata je izložba cvijeća Floraart (krajem srpnja i početkom lipnja), te Old-timer Rally, koji se održavaju jednom godišnje. Posebno je zanimljiv Markov sajam, tj. sajam starih obrta i zanata koji se izvorno održavao na Trgu sv. Marka, nekada glavnom gradskom trgu, a danas na Trgu bana Jelačića. Dani Grada Zagreba održavaju se 16. studenog.
Moda
Obrtnička modna revija Zlatna igla održava se od 1936. To je najstariji domaći modni event. Svoje radove pokazuju dizajneri obrtnici i srodne struke – frizeri, kozmetičari, postolari, krznari, klobučari i zlatari te Sekcija cvjećara Udruženja obrtnika grada Zagreba, koja se na modnoj reviji 2017. po prvi put predstavila kolekcijom "cvjetnih haljina".[55] Cro-à-Porter je drugi značajni modni događaj.
Mediji
Zagreb je jedno od medijskih središta jugoistočne Europe.
U njemu je sjedište Hrvatske radiotelevizije. HRT je nastala spajanjem Hrvatskog radija, pokrenutog 1926. godine i Hrvatske televizije, osnovane kao TV Zagreb 1956. godine. Hrvatska televizija je prema istraživanjima najgledanija javna televizija u jugoistočnoj Europi. HRT centar sa studijima smješten je na adresi Prisavlje 3, a sam naziv Prisavlje se prema tome u medijskom žargonu upotrebljava i kao sinonim za upravni establishment televizije.
Zgrada Hrvatske radiotelevizije na Prisavlju
U Zagrebu djeluju i dvije jake komercijalne televizijske postaje: Nova TV (studiji na Remetinečkoj cesti 139), u vlasništvu međunarodne kompanije CME, te RTL Televizija (studiji u Krapinskoj 45), u vlasništvu RTL grupe. U Zagrebu je također sjedište manjih privatnih lokalnih televizija, OTV i Z1 Televizija, koje su sadržajima regionalno orijentirane na Zagreb i okolicu. U Zagrebu su i prva sportska televizija u Hrvatskoj SPTV i glazbena televizija Croatian Music Channel.
U Zagrebu djeluje i niz radio postaja, od kojih su najslušanije: Hrvatski radio na 3 kanala u sklopu HRT-a, Radio Sljeme, Radio 101, Antena Zagreb, Narodni radio, itd.
Prve dnevne novine počele su izlaziti u Zagrebu još 1784. godine (Agramer deutsche Zeitung). Danas je Zagreb sjedište najvećih novinskih kuća u Hrvatskoj. Kapitalom je najsnažnija kompanija Europapress Holding (EPH), sa sjedištem u Koranskoj ulici 2, koja izdaje 5 dnevnih novina i 30 časopisa. Najtiražnije dnevne novine su Jutarnji list i Sportske novosti u vlasništvu EPH, te Večernji list (osnovan 1959.) i 24sata, u sastavu austrijskog medijskog koncerna Styria Medien AG. Značajan je i Vjesnik.
U Zagrebu je sjedište i najposjećenijih Internet portala u Hrvatskoj: Index.hr, Net.hr, Oglasnik.hr, i dr.
Šport
Podrobniji članak o temi: Šport u Zagrebu
U Zagrebu djeluju brojni profesionalni, ali i amaterski športski klubovi. Osvajači barem jednog europskog trofeja su: nogometni klub GNK Dinamo, košarkaški klub Cibona, rukometni klubovi ŽRK Lokomotiva, ŽRK Trešnjevka, RK Zagreb, odbojkaški klub HAOK Mladost, vatepolo klub HAVK Mladost, klubovi rukometa na pijesku Detono Zagreb, KRP Kontesa Nera, stolnoteniski klubovi Dr. Časl, HASTK Mladost, GSTK Zagreb, futsal klub Uspinjača, kuglački klubovi Grmoščica, Medveščak 1958, boćarski klub BK Zrinjevac i karate klub Tempo. Igračice ženskog kluba hokeja na ledu KHL Grič koje su činile kompletnu hrvatsku žensku reprezentaciju hokeja na ledu 2007. postale su kao hrvatska reprezentacija svjetske prvakinje u IV. jakosnoj skupini te godine.
Od poznatijih profesionalnih klubova još valja istaknuti nogometne klubove: NK Zagreb, NK Lokomotiva Zagreb, NK Hrvatski dragovoljac, NK Rudeš, vaterpolo klub Medveščak, hokejaška momčad Medveščak koja je nastupala u KHL-u, te veslačke, atletske i mnoge druge klubove.
U Zagrebu postoje brojni športski objekti i športsko-rekreacijski centri (Šalata, Jarun, Mladost, Svetice, itd.). Najveći broj takvih objekata izgrađen je ili preuređen za potrebe Univerzijade 1987. godine. Jedna od najpoznatijih športskih dvorana u Zagrebu je Dom sportova, koja sadrži 6 dvorana, najveće dvije mogu primiti 5000 i 3100 gledatelja[56]. Popularna Cibona, tj. Košarkaški centar Dražen Petrović prima oko 5400 posjetitelja. U prosincu 2008. dovršena je Arena Zagreb koja može primiti do 16.300 gledatelja te predstavlja najveći objekt zatvorenog tipa za održavanje športskih manifestacija u Hrvatskoj. Najveći nogometni stadion u Zagrebu je Stadion Maksimir (35.123 sjedeća mjesta) na kojem utakmice igra GNK Dinamo. Jedini velodrom na području Hrvatske nalazi se u Zagrebu, Velodrom Zagreb. Zagrebački hipodrom otvoren je 1950. godine.[57]
Održavaju se trkačke utrke s desetljećima dugom tradicijom: Supermaraton Zagreb - Čazma (od 1976.), Kros Sportskih novosti (od 1984.), polumaraton Memorijal Ivan Starek (od 1987.), planinska utrka Boroša (od 1990.), Zagrebački maraton (od 1992.), Zagrebački polumaraton (od 1993.), trail utrka Sljemenski maraton (od 2000.), "offroad polumaraton" Savski Hendrix polumaraton (obnovljena 2009., prvi polumaraton 1997., začetak utrke 1982.)[58]; te utrka Zagrepčanka 512 (od 2012.) koja je dio TWA Svjetskog kupa.
Domaćin je atletskog mitinga Hanžekovićev memorijal, najstarijeg natjecanja u umjetničkom klizanju na svijetu Zlatne piruete, utrka Svjetskog kupa u alpskom skijanju Snježne kraljice i Snježnog kralja, Svjetskog kupa u obaranju ruke ZG Strong, najstarijeg brzopoteznog šahovskog turnira u Europi "Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića"[59], plivačkih mitinga Zlatni medvjed (od 1986.) i Mladost (od 1973.), stolnoteniskog turnira iz Challenge serije Zagreb Open te Zagipinga (od 1954.), najjačih hrvatskih crossminton i badminton turnira Crossminton Croatian Opena odnosno Croatian International.
Povremeno se održavaju šahovski turniri Turnir mira i Croatia GCT, najjači šahovski turniri na području Hrvatske i jedni od najjačih round robin turnira u svijetu.[60]
Održavaju se respektabilni turniri u borilačkim sportovima: Zagreb Open (judo) (od 2002.), Grand Prix Zagreb (judo) (od 2014.), Zagreb Open (boks) (od 2012.), Croatia Open (WTF taekwondo) (od 1995.), Croatia Open (kickboks) (od 1997.), hrvački Grand Prix Zagreb Open (od 2014.), Europski kadetski judo kup Zagreb (od 2007.), Zagreb International Pro Jiu-Jitsu Championship, karate turniri Croatia Karate Cup – Super Eight (od 1996.) i Zagreb Karate Fest – Top Ten (od 2003.) od kojih je su oba pozivni turniri jedinstvenog formata i među najjačim turnirskim natjecanjima za muškarce odnosno žene u karateu.[61][62]
Održavaju se i kajakaška i veslačka natjecanja s dugom tradicijom: Štefanjski spust (od 1971.), dva međunarodna kajakaška maratona Brežice – Zagreb (od 1970.) i Samoborski Otok – Zagreb (od 1968.) te međunarodna veslačka regata Croatia Open (od 1984.).
Dugi niz godina na Jarunu se održavao Zagreb Open plivački maraton. Na Jarunu se održava jedan od najdugovječnijih hrvatskih triatlona Zagreb Open (od 1997.). Jarun ugoščuje i jedriličarske regate Kepertov memorijal (od 1989.), Velika nagrada grada Zagreba (od 1993.), Zagrebačka proljetna regata (od 1996.). Zagrebačka regata krstaša organizira se od 1983. na različitim lokacijama na Jadranu.
Ugošćuje INA Delta Rally od 1974. godine te se održavao cijenjeni Inin međunarodni ženski auto rally.
Održava se najveći i najmasovniji turnir ulične košarke u Hrvatskoj – Noćni hakl (od 2009.); igra se u formatu 3 na 3. Dva najveća hrvatska turnira u rukometu na pijesku te među najjačima u Europi su Jarun kup (od 2008.) i Zagreb Open (rukomet na pijesku) (od 2004.), a drugi je ujedno i jedan od najdugovječnijih hrvatskih turnira u rukometu na pijesku.
Održavali su se teniski turniri: turnir ATP 250 serije Zagreb Indoors, turnir ATP Challenger Toura Zagreb Open i turnir ITF Women's Circuita Zagreb Ladies Open.
Održavaju se malonogometni turniri duge tradicije: Kutija šibica (od 1970.), Malonogometni turnir 'Miholje' (od 1962.), ženski Međunarodni malonogometni turnir Agram (od 2001.)...
CSIO Kup nacija održava se povremeno na Hipodromu Zagreb od 1996. Zagreb Grand Prix je povremeno bodovan za FEI Show Jumping World Cup u pojedinačnoj konkurenciji.[63]
U nekoliko navrata održan je ISSF Svjetski streljački kup. Održan je Svjetski kup u športskoj gimnastici 1982. godine.
2018. je otvorena prva atletska dvorana u Hrvatskoj s kružnom stazom. Nalazi se u paviljonu 1 Zagrebačkog velesajma.[64]
Razvrstavanje gradskih četvrti po poštanskim brojevima
10000 Zagreb
10010 Zagreb – Sloboština
Novi Zagreb – istok
10020 Zagreb – Novi Zagreb, 10250 Lučko, 10251 Hrvatski Leskovac
Novi Zagreb – zapad
10040 Zagreb – Dubrava
10090 Zagreb – Susedgrad
10253 Donji Dragonožec, 10257 Brezovica
Brezovica
10360 Sesvete, 10361 Sesvetski Kraljevec, 10362 Kašina, 10363 Belovar
Sesvete
Gradovi prijatelji
Zagreb ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:[65]
Galerija
Povezani članci
Bilješke
Zagreb kao glavni grad Hrvatske je jedini grad u Hrvatskoj koji ima položaj grada u županiji. Položajem grada čini poseban status grada i županije na središnjem dijelu Zagrebačke županije, tj. čini jezgru glavnog grada RH. Položajem grada obrubljuje dijelove Zagrebačke županije sa istočne, zapadne i južne strane, a usto se dijeli na gradske četvrti tzv. kvartove.
Izvori
  1. Demografska kretanja, Grad Zagreb, pristupljeno 20. listopada 2018.
  2. Stanovništvo prema starosti i spolu po gradskim četvrtima Grada Zagreba, popis 2011. (pristupljeno: 28. kolovoza 2019.)
  3. Demografska kretanja, zagreb.hr, pristupljeno 8. rujna 2018.
  4. ICOLIM - 10. međunarodna konferencija o radu pod naponom Kaptol. Pristup stranicama: 5. prosinca 2012.
  5. Hrvoje Gračanin, Zrinka Nikolić Jakus, Borislav Grgin,  Nataša Štefanec, Hrvoje Petrić, Drago Roksandić,  Krešimir Regan, Željko Holjevac, Zoran Grijak i Ivo Goldstein, Povijest grada Zagreba, sv. 1, Od prethistorije do 1918 (Zagreb: Novi Liber, 2012), 22.
  6. Alerić, Najstarija zagrebačka tajna, 75 - 98.
  7. Klima
  8. brošura Zagreb For You, izdavač 30 stupnjeva, Zagreb rujan-listopad 2017.
  9. Vedran Lucić, Objavljen Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba, Ptice.net, pristupljeno 23. svibnja 2021.
  10. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001., www.dzs.hr
  11. Zakon o Gradu Zagrebu, pristupljeno 19. rujna 2016.
  12. Gradska skupština Grada Zagreba. Političke stranke u Gradskoj skupštini, pristupljeno 3. siječnja 2019.
  13. Gradonačelnici grada Zagreba, www.zagreb.hr, pristupljeno 1. travnja 2018.
  14. www.zagreb.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2008. Pristupljeno 5. listopada 2007.
  15. Stanovništvo 2011.
  16. Stanovništvo 2001.
  17. O ekonomiji Zagreba. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. siječnja 2008. Pristupljeno 2. srpnja 2006.
  18. Prihvaćen zagrebački proračun za 2008(PDF). poslovni.hr. 2007-20-12. Pristupljeno 2009-16-6 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= i |date= (pomoć)
  19. Velike razlike u BDP-u: Zagreb najrazvijeniji. Javno.hr. 22. veljače 2008. Pristupljeno 9. studenoga 2008.
  20. 20,0 20,1 Gospodarstvo Grada Zagreba i Zagrebačke županije (PDF). Hrvatska gospodarska komora. 11. prosinca 2007. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. prosinca 2008. Pristupljeno 11. studenoga 2008.
  21. Prosječna zagrebačka neto plaća za srpanj 6.228 kuna. Suvremena.hr. 26. rujna 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. kolovoza 2011. Pristupljeno 9. listopada 2008.
  22. [Metropola - besplatni tjednik]
  23. Gospodarski profil KZ. Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka gospodarska komora. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2008. Pristupljeno 25. siječnja 2008.
  24. Tomislav Marinović (2008), Domaćim arhitektima projekt nove zračne luke[neaktivna poveznica], www.vjesnik.hr (Preuzeto 12. ožujka 2009.)
  25. Nextbike Hrvatska: Prvi sustav javnih bicikala u Zagrebu! – 24sata
  26. Po uzoru na europske metropole: U Zagrebu od danas bicikli za najam na šest lokacija u centru grada – Vijesti – Index.hr
  27. FOTO: Kako funcionira zagrebački sustav javnih bicikala – Zagreb i okolica – Vijesti — SOUNDSET – nacionalna radijska grupa
  28. nextbike | Croatia Week (engl.)
  29. Napokon i Zagreb dobio gradske bicikle | JA SAM. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. listopada 2013. Pristupljeno 14. listopada 2013.
  30. Marijan Lipovac (2009), Portal svetog Marka krije tajne[neaktivna poveznica], Vjesnik, 11. travnja 2009.
  31. Lelja Dobronić (1992), Slobodni i kraljevski grad Zagreb, Zagreb. ISBN 86-03-00798-5
  32. Lelja Dobronić (1988), Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Zagreb.
  33. Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62.–79.
  34. Službene web stranice Turističke zajednice grada Zagreba, grkokatolička crkva
  35. Lelja Dobronić, Ankica Pandžić (2004.), Palača Hrvatskog povijesnog muzeja = The Palace of the Croatian History Museum: 1764. – 2004., Zagreb. ISBN 953-6046-29-6
  36. Lelja Dobronić (1988.), Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Zagreb.
  37. Olga Maruševski (2002.), Iso Kršnjavi, kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10, Zagreb. ISBN 953-6324-32-6
  38. Ana Deanović, Željka Čorak (1988.), Zagrebačka katedrala, Zagreb. ISBN 86-397-0020-6
  39. Paškal Cvekan (1990.), Kaptolski Franjevci: kulturno-povijesni prikaz djelovanja Franjevaca kroz 770 godina na Kaptolu u Zagrebu, Virovitica.
  40. Nada Premerl (2005), Potok u srcu Zagreba: uz potok Medveščak od izvora do ušća = A brook in the heart of Zagreb: along the Medveščak brook from source to mouth, Zagreb. ISBN 953-6942-19-4
  41. Snješka Knežević (2003), Zagrebu u središtu, Zagreb. ISBN 953-181-049-4
  42. 42,0 42,1 Snješka Knežević (1996.), Zagrebačka zelena potkova, Zagreb. ISBN953-0-60524-2
  43. Snješka Knežević (1996), Zagrebačka zelena potkova, Zagreb. ISBN 953-0-60524-2
  44. Zlatko Jurić (1995), Arhitekt Vjekoslav Bastl – radovi 1901. – 1910., Život umjetnosti br. 56 – 57, Zagreb. ISSN 0524-7794
  45. Nikola Batušić, ur. (1992.), Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: 1840. – 1860. – 1992., Zagreb. ISBN 86-03-00786-1
  46. Olga Maruševski, Sonja Jurković (1991), Maksimir, Zagreb. ISBN 86-03-00523-0
  47. Vesna Ledić Oppenheim, Maroje Mrduljaš, Ira Payer (2008.), Arena Zagreb, Zagreb. ISBN 978-953-55532-0-5
  48. Popis srednjih škola i gimnazija u Republici HrvatskojInačica izvorne stranice arhivirana 23. listopada 2007. (Preuzeto u rujnu 2008.)
  49. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  50. Arheološki muzej u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2006. Pristupljeno 2. srpnja 2006.
  51. Muzej za umjetnost i obrt. Pristupljeno 2. srpnja 2006.
  52. Strossmayerova galerija starih majstora. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2007. Pristupljeno 2. srpnja 2006.
  53. Muzej Mimara. Pristupljeno 2. srpnja 2006.
  54. Muzej grada Zagreba. Pristupljeno 2. srpnja 2006.
  55. https://www.jutarnji.hr/life/moda-i-ljepota/veliki-fotoizvjestaj-s-82-zlatne-igle-na-najstariji-domaci-modni-event-dosao-pregrst-ljudi-iz-javnog-politickog-sportskog-i-kulturnog-zivota/6626370/
  56. http://www.sportskiobjekti.hr/default.aspx?id=105
  57. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. listopada 2019. Pristupljeno 10. listopada 2019.
  58. https://magazin-trcanje.com/2018/01/16/neraskidiva-veza-gitaristickog-virtuoza-i-zagrebackih-trkaca/
  59. http://www.vecernji.hr/pobjednici-kozul-i-stadler-707565
  60. ↑​https://www.fide.com/component/content/article/4-tournaments/11220-the-tournament-of-peace-in-zagreb.html
  61. http://www.sportskiobjekti.hr/default.aspx?id=478
  62. https://www.zagreb.hr/xvi-top-ten-zagreb-karate-fest/135665
  63. http://www.hipodrom.hr/temaeccb.html?3
  64. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2019. Pristupljeno 12. siječnja 2020.
  65. Gradovi prijatelji. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. prosinca 2007. Pristupljeno 10. veljače 2008.
Literatura
Također pogledajte
Vanjske poveznice
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Zagreb.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Zadnji put uređivano 14. kolovoza 2021., u 03:22.
Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 3.0 osim ako nije drukčije navedeno.
Zaštita privatnosti
Uvjeti uporabeKlasični prikaz
Glavna stranicaSlučajna stranicaU bliziniPrijavi sePostavkeDonacijeImpresumOdricanje od odgovornosti
JezikPratiUredi